preskoči na sadržaj

Osnovna škola Mate Lovraka Vladislavci

Login

 

anketa
Koji vam se način obilježavanja Božića u našoj školi najviše sviđa?




Kalendar
« Listopad 2017 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
Prikazani događaji

Vrijeme

 

Zadruga

2012-2013 u slici

TV program

Tražilica

vremeplov
1874. - ban Ivan Mažuranić svečano otvorio moderno Sveučilište u Zagrebu.
David Koncoš / datum: 19. 10. 2017. 18:47

Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi. Sveučilište je 2009. godine proslavilo 340 godina postojanja.

Misija i vizija Sveučilišta glasi: "Sveučilište u Zagrebu najstarije je, najveće i u akademskom i istraživačkom smislu vodeće sveučilište u Republici Hrvatskoj. Kao takvo, ono ima posebnu ulogu i odgovornost u očuvanju i unaprjeđenju nacionalnoga intelektualnoga, znanstvenoga i kulturnoga naslijeđa te u jačanju međunarodne prepoznatljivosti i atraktivnosti hrvatskoga visokog obrazovanja i znanosti."

Ciljevi Sveučilišta
Sveučilište je navelo 8 ciljeva koje si uzima kao obvezu postizanja, a to će postići razvojem i promjenama:

1. Sveučilište će se razvijati kao sveobuhvatno sveučilište sa širokim spektrom istraživačkih i studijskih programa u skladu s ekonomskim mogućnostima i potrebama društva.
2. Sveučilište će poticati izvrsnost u znanstvenom i umjetničkom istraživanju u nastojanju da zadrži mjesto jednog od vodećih istraživačkih sveučilišta u jugoistočnoj Europi.
3. Daljnjim preustrojem i razvojem Sveučilište će zadržati sadašnju vodeću akademsku i istraživačku ulogu u nacionalnim okvirima.
4. Sveučilište će se angažirati u javnom djelovanju kao generator tehnološkog, gospodarskog i društvenog razvitka u skladu sa strateškim potrebama Republike Hrvatske.
5. Sveučilište će razvijati studijske programe potrebne društvu i gospodarstvu, kao i nacionalno i strateški potrebne studijske programe. Poticat će izvrsnost u nastavi i akademskim postignućima studenata i nastavnika te u tu svrhu unaprjeđivati različite studentske i akademske službe.
6. Sveučilište će razvijati i pružati različite oblike cjeloživotnog obrazovanja za potrebe stanovnika Republike Hrvatske.
7. Sveučilište će njegovati principe moralnosti, etičnosti i tolerancije kako bi se studenti kroz studije formirali kao sudionici modernoga demokratskoga i multikulturalnoga društva.
8. Sveučilište će povećati svoju međunarodnu prepoznatljivost i atraktivnost novim oblicima istraživačke i studijske mobilnosti te studijskim programima dostupnima studentima iz drugih zemalja. Težit će poboljšanju kvalitete međunarodnom razmjenom znanstveno-nastavnog kadra i studenata. U odabranim područjima od interesa za razvoj Sveučilišta u Zagrebu potražit će se, kad god bude potrebno, ekspertiza u inozemstvu.
[3]


[OPŠIRNIJE]



1867 - Sjedinjene Američke Države kupile Aljasku od Rusije za 7,2 milijuna dolara.
David Koncoš / datum: 18. 10. 2017. 18:37

Aljaska je poluotok na sjeverozapadu Sjeverne Amerike i 49. država SAD-a. Površina joj je oko 1,5 milijun kvadratnih kilometara, a na tom prostoru živi 655.435 stanovnika (2004.) Hladna subpolarna klima uzrok je surovim uvjetima života. Važnost Aljaske uvjetovana je strateškim položajem i velikim rudnim (osobito zlato i srebro) i šumskim bogatstvom, te ribolovom.

Aljaska je otkrivena u 18. stoljeću, u drugoj polovici stoljeća tamo su Rusi osnovali prva naselja. Poslije Krimskog rata Rusi su se bojali da će Aljasku osvojiti Amerikanci, pa su počeli pričati da ju je bolje prodati nego izgubiti u ratu. Amerikanci su kupili Louisianu od Francuza, otok Manhatan od Indijanaca, pa je američki ministar vanjskih poslova htio kupiti Aljasku. Ponuda je predana ruskom caru prije građanskog rata 1860. godine, a prodaja je izvršena 7 godina kasnije. 18. listopada 1867. u jednoj vojnoj bazi na istoku Aljaske, spuštena je zastava Carske Rusije, a na jarbol je podignuta zastava SAD, čime je označen prelazak Aljaske u vlasništvo SAD-a. Naime, SAD su kupile milijun i pol četvornih kilometara potpune divljine po cijeni od 4 centa po jedinici, što se kasnije ispostavilo kao jedna od najpametnijih transakcija u povijesti. Tadašnji državni tajnik Wiliam Suard obavio je pregovore o kupovini zemlje, za koju su mnogi smatrali da je zemlja snijega i leda, te su dogovor o transakciji zvali “Suardove ludorije”. Međutim, mudrost iskazana ulaganjem u snijeg i led potvrđena je kada su na Aljasci otkrivene velike zalihe nalazišta nafte, zemnog plina i ruda. Aljaska je postala 49. država SAD 1959. godine, a tamošnji stanovnici i danas slave 18. listopad kao dan Aljaske. Površina Aljaske iznosi 1.518.775 km2. Na Aljasci živi više od 600.000 ljudi. Glavni grad Aljaske je Juneau.


[OPŠIRNIJE]



1888. - Thomas Edison patentirao Optički fonograf (prvi film)
David Koncoš / datum: 17. 10. 2017. 19:44

Thomas Alva Edison (Milan, Ohio, 11. veljače 1847. - West Orange, 18. listopada 1931.), američki izumitelj i tehničar.

Kao samouk u mladosti je počeo stvarati i objavljivati tehničke izume. Osnovao je u Menlo Park 1876. godine, nedaleko od New Yorka, glasoviti laboratorij u kojem je radio do smrti, a u njemu 1884. godine radio i Nikola Tesla na usavršavanju dinamo-stroja. Najpoznatiji izumi su mu mikrofon s ugljenim zrncima, megafon, fonograf, stroj za pisanje, telegrafski aparat koji otipkava tiskana slova, kvadrupleks aparat, jednostavna konstrukcija kinematografa na osnovi stroboskopskog efekta. Važan izum je žarulja s niti od ugljena, koja je služila za rasvjetu nekoliko desetljeća, prije izuma žarulje s metalnom niti. Edison je četvrti najplodniji izumitelj svih vremena, američkom patentnom birou prijavio je 1093 patenta.


[OPŠIRNIJE]



1923. - Walt Disney i njegov brat Roy Disney osnovali Kompaniju Walt Disney.
David Koncoš / datum: 16. 10. 2017. 18:53

Walter Elias "Walt" Disney (Chicago, 5. prosinca 1901. - Los Angeles, 15. prosinca 1966.), američki crtač animiranog filma i producent.

Jedna od najmoćnijih ličnosti svjetskog animiranog filma, Walt Disney je nedvojbeno najzaslužniji za popularizaciju crtanog filma.

Na školovanju u Kansasu upoznao je Uba Iwerksa, s kojim je osnovao tvrtku. Međutim, tvrtka je ubrzo propala, te su suradnici sreću odlučili iskušati u Hollywoodu. Alice Comedies, serija o djevojčici koja putuje u svijet animiranih likova, i Oswald the Lucky Rabbit su im donijeli uspjeh, no 1928. su njihovi distributeri M. J. Winkler i Charles Mintz prisvojili prava na lik zeca.

Nije prošlo puno vremena do nastanka novog animiranog junaka. Rezultat Disneyjevog crtanja na povratku kući, u vlaku, bio je Miki Maus.

Godine 1934. počeo je raditi na svom prvom dugometražnom filmu. Unatoč sumnjičavosti Hollywooda Snjeguljica i sedam patuljaka osvojila je publiku i jednoga Oscara (uz to, dobio je i sedam malih kipova Oscara, po jednoga za svakog patuljka), te pokrenula novi val u filmskoj industriji. Pinokio, Dumbo, Pepeljuga, 101 dalmatinac, Trnoružica, Knjiga o džungli i ostali dugometražni animirani filmovi stvarani u svakim danom sve poznatijem i većem Disneyjevom studiju pridobivali su gledatelje diljem svijeta.

Da bi povećao prihode, Disney je osnovao vlastitu distributersku tvrtku, a 1954. je počeo proizvoditi i TV seriju. Godine 1955. izgradio je zabavni park "Disneyland" u Kaliforniji, jednu od najvećih turističkih atrakcija Sjedinjenih Država. Kasnije, 1971., njegovi su nasljednici sagradili Walt Disney World Resort još veći park u Orlandu na Floridi.

Osvojio je sveukupno 22 Oscara i 3 Zlatna globusa.


[OPŠIRNIJE]



1985 - Marita Koch, DDR, postavila nedostižni svjetski rekord na 400 m za žene: 47,60 sekundi, na Svjetskom kupu u Canberri, Australija.
David Koncoš / datum: 6. 10. 2017. 16:37

Marita Koch (18. veljače 1957.)[3], umirovljena njemačka atletičarka.

Rođena u Wismaru, Istočna Njemačka, Marita je odmalena pokazala svoje sprinterske kvalitete. Pretjecala je u trčanju mnogo starije dječake. Do svoje 15 godine, postigla je zapažene rezultate, a cijelu karijeru trenirao ju je Wolfgang Meier. Zbog profesionalnog sporta je odustala i od studija medicine kojeg je bila započela. Apsolutno je dominirala atletikom tijekom osamdesetih godina. Njena najveća rivalka bila je Čehinja Jarmila Kratochvílová. Osvojila je zlato na 400 m 1980. na Olimpijskim igrama u Moskvi, i srebro u utrci 4X400m štafeta. Htjela je nastupiti i 1984., ali je DDR bojkotirao to natjecanje po nalogu SSSR-a. Iako je osvojila Europska prvenstva 1978., 1982. i 1986.godine, njen najveći uspjeh je definitivno utrka na 400 metara u Canberri, 6. listopada 1985., kada je postavila i danas važeći rekord od 47.60. Taj rekord je ugrožen samo jednom, na Olimpijadi 1996. (Marie-José Pérec), a od današnjih atletičarki najbliža mu je bila Amerikanka Allyson Felix na Olimpijadi u Londonu 2012.

U mirovinu kao sportašica otišla je 1987., zbog problema sa Ahilovom tetivom i želje da se posveti obiteljskom životu. Sa trenerom Wolfgangom, za kojeg se udala ima kćer Ulrike i trgovinu sportskim potrepštinama u Rostocku. Pojavile su se mnoge špekulacije o činjenici da je Marita postigla takve rezultate dopingom.[4] Nikad ništa nije dokazano.


[OPŠIRNIJE]



1930. - U Ateni je počeo prvi Balkanski kongres koji je trebao pridonijeti gospodarskoj suradnji balkanskih naroda i rješavanju pitanja manjina
David Koncoš / datum: 5. 10. 2017. 19:25

[OPŠIRNIJE]



1957. - SSSR lansirao Sputnjik 1, prvi umjetni satelit u Zemljinoj orbiti.
David Koncoš / datum: 4. 10. 2017. 19:58

Sputnjik 1 (ruski Спутник-1, u prijevodu suputnik 1) je bio prvi Zemljin umjetni satelit, prvi iz niza sovjetskih satelita Programa Sputnjik. Lansiran je 4. listopada 1957. iz današnjeg kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu, u povodu Međunarodne geofizičke godine.

Sputnjik 1 imao je oblik kugle promjera 58 centimetra, težio je 83 kg i posjedovao dva radijska predajnika i četiri antene (dvije od 2,4 m i dvije od 2,9 m). Oko Zemlje je kružio u eliptičnoj putanji na visinama od 250 do 945 km. Kružio je brzinom od 29.000 kilometara na sat i emitirao radio signale na frekvencijama 20.005 i 40.002 MHz, koji su mogli pratiti brojni radio amateri širom svijeta. To je bio čuveni bip-bip-bip signal. Signali su emitirani 22 dana, dok se nisu istrošile baterije za napajanje, do 26. listopada 1957. Sputnjik 1 izgorio je prilikom ulaska u Zemljinu atmosferu 4. siječnja 1958. godine, nakon prijeđenih 60 milijuna km i tri mjeseca u Zemljinoj orbiti.

Satelit je u orbitu ponijela dvostupanjska interkontinentalna raketa R-7 u 22:28 po moskovskom vremenu.

Tvorac Sputnjika 1 bio je sovjetski raketni stručnjak Sergej Pavlovič Koroljov, on je mnogo poznije komentirao vanjski oblik Sputnjika 1: Činilo mi se, da prvi Sputnjik mora imati jednostavni i prepoznatljiv oblik, sličan oblicima prirodnih tijela.". To je bilo značajno, da Sputnjik ostane u svijesti ljudi kao početak svemirskog doba.

Lansiranje Sputnjika 1 je bio veliki svjetski događaj. Ljudi su gledali u nebo ne bi li ga opazili, a sve novine donosile su pozicije Sputnjika. Uspjeh Sputnjika 1 zaprepastio je javnost u Sjedinjenim Američkim Državama, jer je zorno predočio američku inferionost u tom trenutku. Taj događaj je najavio začetak svemirske utakmice između Sovjetskog saveza i SAD-a. Nakon Sputnjika 1 lansirana je serija Sputnjik satelita.


[OPŠIRNIJE]



1789. - Predsjednik George Washington proglasio prvi Dan nezavisnosti.
David Koncoš / datum: 3. 10. 2017. 19:54

George Washington (Wakefield, Westmoreland County, Virginija, SAD, 22. veljače 1732. - Mount Vernon, Virginia, 14. prosinca 1799.), američki političar i prvi predsjednik SAD-a (od 1789. do 1797. godine).


[OPŠIRNIJE]



Uspostavljena prve INTERNET veza
Dunja Slamić / datum: 5. 6. 2017. 14:39

Priča o stvaranju i razvoju interneta počinje šezdesetih godina 20. stoljeća 5.6 stvaranjem računalne mreže ARPANET. Agenciju za napredne istraživačke projekte (ARPA) osnovalo je američko Ministarstvo obrane radi ostvarivanja vojne nadmoći nad Sovjetskim savezom. Internet je nastao kao produkt vojnih potreba. Sljedeći je korak bilo stvaranje mreže sačinjene od više mreža.  Godine 1973. dvojica računalnih znanstvenika Robert Kahn iz ARPA-e i Vincent Cerf napisali su članak u kojem su iznijeli osnovne arhitekture interneta. Za komunikaciju između računalnih mreža bio je potreban standardizirani komunikacijski protokol koji je osmišljen 1973. na standfordskom seminaru, a naziva se TCP. Godine 1978. Cerf, Jon Postel i Steve Crocker, vodeći računalni znanstvenici tog doba, podjelili su TCP protokol na dva dijela dodajući mu protokol unutar mreže (IP). Tako su stvorili TCP/IP protokol standard na kojem se internet i danas temelji. Ministarstvo obrane SAD-a odlučilo je komercijalizirati internetsku tehnologiju pa je 1980-ih financiralo američke proizvođače računala da uključe TCP/IP u svoje mrežne protokole. Do 1990-ih većina računala u SAD-u imala je mogućnost umrežavanja, a time je postavljen i temelj za širenje međuumrežavanja. Početkom 90-ih mnogi dobavljači internetskih usluga izgradili su svoje mreže i postavili svoje gatewaye[3] na komercijalnoj osnovi. Nakon toga je internet počeo rasti kao globalna mreža računalnih mreža.


[OPŠIRNIJE]



Isusovci otvaraju gimnaziju u Zagrebu prvu u Hrvatskoj
Dunja Slamić / datum: 3. 6. 2017. 09:13

U Zagrebu je prva gimnazija osnovana 1607. godine. Utemeljili su je isusovci i njezinu tradiciju danas slijedi zagrebacˇka Klasicˇna gimnazija. No prva “gradanska” srednja sˇkola u Zagrebu pocˇela je s radom 20. studenog 1854. i njezina sljednica je danasˇnja Prva gimnazija. Bila je to u pocˇetku trogodisˇnja sˇkola koja se zvala Mala kraljevska realka, a vec´ nakon pet godina postala je Velikom sa sˇest razreda. Time je Zagreb dobio sˇkolu kakvu su prizˇeljkivali njegovi gradani i kakvu su tada vec´ imali mnogi gradovi sˇirom Austro-Ugarske monarhije. Sˇkolske se godine 1869.70. realka “uzdizˇe” na sedam razreda te su 1870. na njoj po prvi puta polagani ispiti zrelosti. 

Za osnivanje realke zauzimali su se vodec´i ljudi zagrebacˇkog i hrvatskog drusˇtvenog, gospodarskog i politicˇkog zˇivota iz sredine 19. stoljec´a. Pritom se osobito isticao ban Josip Jelacˇic´, cˇijom je zaslugom i ishodovana dozvola Becˇkog dvora za otvaranje sˇkole. Naime, opc´i drusˇtveni napredak zahtijevao je prakticˇniju sˇkolu zbog potreba trgovine, gospodarstva i sl. negoli je to bila tadasˇnja gimnazija. Prve godine svojega djelovanja zagrebacˇka Mala realka bila je smjesˇtena u Grkokatolicˇkom sjemenisˇtu na Gricˇu, u Gospodskoj danas C´irilometodskoj ulici. Sljedec´e se godine preselila u pucˇku sˇkolu kod Popovog tornja kraj danasˇnje zvjezdarnice. No kako je rastao broj ucˇenika, javila Ban se potreba da se sˇkoli osigura zaseban prostor te je grad kupio kuc´u odvjetnika Dutkovic´a na Juzˇnoj promenadi na Gricˇu. Ta je zgrada kasnije dogradivana i konacˇno je poprimila oblik kakav uglavnom ima i danas zgrada Drzˇavnog hidrometeorolosˇkog zavoda na Strossmayerovom sˇetalisˇtu. Problemi s prostorom i dalje su rasli i zaslugom tadasˇnjeg ministra za bogosˇtovlje i nastavu dr. Izidora Krsˇnjavija 1995. g. otvoren je sˇkolski forum na danasˇnjem Rooseveltovom trgu. U juzˇno krilo tog kompleksa uselila se Kraljevska donjogradska velika klasicˇna gimnazija, sredisˇnji je dio zauzela Kraljevska realna gimnazija, a u sjeverni dio, u kojem je danas Peta gimnazija, smjesˇtena je Visˇa trgovacˇka sˇkola koja je bila pridruzˇena realci 84 


[OPŠIRNIJE]



Rođena kraljica Ujedinjenog Kraljevstva (Viktoria)
Dunja Slamić / datum: 24. 5. 2017. 14:30

Viktoria,eng.Alexandria (London 24. svibnja 1819. – Wight, 22. siječnja 1901.), kraljica Ujedinjenog Kraljevstva  od 1837., te carica Indije od 1876. Njezina vladavina, poznata kao viktorijansko doba, trajala je 63 godine i sedam mjeseci, što je čini drugim najduže vladajućim britanskim monarhom. Dana 9. rujna 2015. prestigla ju je Elizabeta II.

Viktorijansko doba je obilježeno ekonomskim i tehnološkim napretkom Ujedinjenog Kraljevstva, društvenim promjenama i vrhuncem industrijske revolucije. Za vrijeme Viktorijine vladavine Britansko carstvo je postalo vodeća svjetska sila.

Viktorija, gotovo potpuno njemačkog podrijetla, posljednji je britanski monarh iz kuće Hannover. Naslijedila je svoga strica Vilima IV., a na prijestolju ju je zamijenio sin Edvard VII.


[OPŠIRNIJE]



Zrakoplovna nesreća na Krku 23.5
Dunja Slamić / datum: 23. 5. 2017. 18:24

Bio je 23. svibanj 1971. godine, nedjelja, kada se u 19, 45 sati na pistu Zračne luke Rijeka, kod Omišlja na Krku, srušio zrakoplov Tupoljev 134. Poginulo je 78 putnika.

Nesreću su preživjela četiri člana posade te jedan putnik. Među poginulima bio je i hrvatski književni klasik, pjesnik Josip Pupačić. U plamenoj buktinji na pisti omišaljskog aerodroma, stradali su i pjesnikova supruga Benka te petogodišnja kćerka Rašeljka.

U službenom izvješću nakon nesreće navodi se kako je nad Kvarnerom bilo nevrijeme s jakom kišom i jugom. Pri slijetanju, jureći brzinom od 260 kilometara na sat, zrakoplov je udario krilom o pistu…

Deset minuta nakon toga se zapalio, a putnici se našli u klopci. I to je bilo kobno, “jer su klizna vrata između kopilota i putničkog prostora bila zaglavljena zbog deformacije gornjeg dijela trupa”.


[OPŠIRNIJE]



Potres kod Valdivije 1960.
Dunja Slamić / datum: 22. 5. 2017. 13:16

Potres kod Valdivije ili Veliki čileanski potres (špa. Terremoto de Valdivia / Gran terremoto de Chile) koji se dogodio u nedjelju 22. svibnja 1960. je do sada najsnažniji potres ikad zabilježen na Zemlji, a magnituda je bila 9,5 stupnjeva. Potres se dogodio u popodnevnim satima (19:11 GMT, 15:11 po lokalnom vremenu).

Epicentar je bio u blizini grada Lumaco nekih 570 km južno od glavnog grada Santiaga, Temuco je najbliži veliki grad, a Valdivia je bila najviše pogođena. To je uvjetovalo tsunami koji je pogodio čileansku obale s valovima do 25 metara. Tsunami je prešao preko Tihog oceana i uništio Hilo na Havajima. Valovi visine 10,7 metara su zabilježene 10.000 km od epicentra, čak do Japana i Filipina.

Broj poginulih nije točno utvrđen, kao ni materijalna šteta koju je prouzročila ova katastrofa. Objavljene su razne procjene ukupnog broja žrtava potresa i tsunamija, pa američki USGS navodi 2.231, 3.000, ili 5.700 ubijenih, a drugi izvor govorio o 6.000 mrtvih.


[OPŠIRNIJE]



1912. - U Zagrebu službeno otvoren stadion u Maksimiru.
David Koncoš / datum: 5. 5. 2017. 17:32

OPIS STADIONA:

U jesen 1997. godine na istočnu i južnu tribinu postavljena su sjedala. Prigodom posljednjeg "face liftinga", koji je izveden godinu dana poslije, srušena je stara sjeverna tribina. Na njezinom mjestu izgrađena je nova, komfornija tribina, kapaciteta 10.965 mjesta. Novi "sjever" krasi i 15.000 kvadratnih metara 200 metara dugačke, ostakljene zgrade s poslovnim prostorima koja gleda na Maksimirsku cestu. Uz sjeverno, tijekom renoviranja srušeno je i "istočno stajanje". Sve u skladu s propisima UEFA-e, prema kojima mjesta za gledatelje na stadionima moraju biti isključivo - sjedeća. U kolovozu 1999. godine, uoči otvaranja 2. Svjetskih vojnih igara, završena je i obnova zapadne tribine s 12.600 sjedala, te 718 mjesta u VIP-etaži (predsjednička i još osam loža, te 18 "boksova"). Time je obavljena većina, ili oko 80% predviđenih radova, te trenutačni kapacitet stadiona iznosi nešto više od 35.000 mjesta.[2] Kako bi se gledatelji na tribinama osjećali što ugodnije, na tribinama su postavljene i nove stolice u klupskoj, plavoj boji.

Posljednja faza obnove stadiona trebala bi uključiti "spuštanje" razine travnjaka, uz stvaranje prstena oko igrališta na mjestu postojeće atletske staze, čime će se napraviti novih 16.000 mjesta, a dogradnjom južne tribine konačni kapacitet stadiona iznosit će respektabilnih 60.000 udobnih, sjedećih mjesta. Nakon završetka svih radova stadion u Maksimiru trebao bi postati isključivo nogometno igralište, po uzoru na slična zdanja diljem Europe, što bi omogućilo kandidaturu za dobivanje domaćinstva finalnih utakmica europskih kupova. Uz to, planirano je da se pod južnom tribinom smjeste novi radni prostori Uprave kluba, zatim "Plavi salon", velika soba s trofejima i povijesnim klupskim obilježjima, prostorije Dinamove škole nogometa, svlačionice, prostorije za trenere, sportska dvorana i teretana, ambulanta, nove svlačionice, restoran i luksuzni hotel A kategorije s 46 kreveta, koji bi u budućnosti trebao "udomljavati" gostujuće momčadi. Posebnu važnost trebala bi imati nova zgrada koja povezuje zapadnu i sjevernu tribinu. Njome će klub ispuniti sve zahtjeve UEFA-e za organizaciju utakmica Lige prvaka i drugih najvećih međunarodnih priredbi (uredi za UEFA-u, press-klub, press-centar, VIP-hospitality...). Stadion u Maksimiru trebao bi, na taj način, postati jednim od najopremljenijih nogometnih "hramova" u ovom dijelu Europe, ali nažalost još je daleko od toga...

Teško je približno ukratko prikazati koji su sve radovi na stadionu Maksimir predviđeni na osnovu Programske studije dovršenja što ga je izradila grupa stručnjaka Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu kojom je rukovodio dipl. ing. građ. Gordan Hanžek. Trebalo bi za to i previše prostora i vremena. Zato ćemo navesti samo ponešto. Tako će se u sklopu sjeverne tribine s okolišem do kraja urediti trgovački prostori i supermarket u podrumu, trgovačka ulica u prizemlju, trgovačka galerija na 1. katu, te ugostiteljski prostori - loggie na 2., 3., 4. i 5. katu (do visokog roh bau-a). Uredit će se i poslovni te uredski prostori od 2. do 5. kata, svi zatvoreni prostori i tribina, ulazni prostori sa stubištima, rampa i eskalatori, sanitarni prostori, prostori za suvenire, pića i caffe-barovi, proširit će se kotlovnica, urediti istočni i zapadni park s prodajom karata, pješački pločnik sjeverne tribine, bit će postavljeni i brojači (kentauri) gledatelja, oblikovat će se pješačke zone i sl.

U sklopu zapadne tribine do visokog roh bau sistema dovršit će se instalacije, pristup liftovima za opskrbu restorana u podrumu, ulaz u poslovno stubište i caffe bar u prizemlju, restoran na 4. katu, poslovni i uredski prostori od 1. do 5. kata, svi zatvoreni prostori i tribina gledatelja, ulazni prostori za stubišta, sanitarije, prostori za prodaju suvenira, pića i caffe barovi, krov zapadne tribine i sl.

Predviđena su i požarna stubišta. Uredit će se i okoliš zapadne tribine: Trg sportaša i drugi javni prostori, sanirat će se i zaštititi veliko gledalište, urediti istočni squer, galerija gledališta, gospodarski, servisni i pješački ulazi, prostori i skladišta istočne tribine, prostori ispod galerije gledališta itd.

Uredit će se i pomoćna igrališta, natkriti igralište za mali nogomet. Uz pomoć montažnih tribina, neka mala igrališta moći će se koristiti za više namjena. Ispod glavnog nogometnog stadiona uredit će se garaže, a na njezinu krovu bit će uz nogometno igralište i atletska borilišta. Garaža će biti jednoetažna, a površina će joj biti 22.600 četvornih metara. Potpuno će se poboljšati i instalacije, komunalna infrastruktura i ostalo. Autori idejnog rješenja Studije dovršenja su prof. dr. Nikola Filipović i prof. Branko Kincl, glavni projektant bio je B. Kincl, sa suradnicima dipl. ing. arh Damirom Smajlovićem i Goranom Tončinićem. Autor idejnog rješenja instalacija je dipl. građ. inst. Željko Bratković, a autor idejnog rješenja konstrukcije krova Mike Otlet iz tvrtke: WS Atkins-Oxford Chilbrook, Oasis bussines park Eynsham, Oxon.

U ljeto 2011. godine stadion je podvrgnut temeljitom renoviranju. Sve su sjedalice zamijenjene, postavljen je novi teren s drenažom i grijanjem te nove klupe za pričuvne igrače. Uređene su novinarske, VIP lože i mjesta za invalide, atletska je staza prekrivena plavom umjetnom travom, a zidovi ispod tribina plavim platnom.

 

POVJEST:

U jesen 1997. godine na istočnu i južnu tribinu postavljena su sjedala. Prigodom posljednjeg "face liftinga", koji je izveden godinu dana poslije, srušena je stara sjeverna tribina. Na njezinom mjestu izgrađena je nova, komfornija tribina, kapaciteta 10.965 mjesta. Novi "sjever" krasi i 15.000 kvadratnih metara 200 metara dugačke, ostakljene zgrade s poslovnim prostorima koja gleda na Maksimirsku cestu. Uz sjeverno, tijekom renoviranja srušeno je i "istočno stajanje". Sve u skladu s propisima UEFA-e, prema kojima mjesta za gledatelje na stadionima moraju biti isključivo - sjedeća. U kolovozu 1999. godine, uoči otvaranja 2. Svjetskih vojnih igara, završena je i obnova zapadne tribine s 12.600 sjedala, te 718 mjesta u VIP-etaži (predsjednička i još osam loža, te 18 "boksova"). Time je obavljena većina, ili oko 80% predviđenih radova, te trenutačni kapacitet stadiona iznosi nešto više od 35.000 mjesta.[2] Kako bi se gledatelji na tribinama osjećali što ugodnije, na tribinama su postavljene i nove stolice u klupskoj, plavoj boji.

Posljednja faza obnove stadiona trebala bi uključiti "spuštanje" razine travnjaka, uz stvaranje prstena oko igrališta na mjestu postojeće atletske staze, čime će se napraviti novih 16.000 mjesta, a dogradnjom južne tribine konačni kapacitet stadiona iznosit će respektabilnih 60.000 udobnih, sjedećih mjesta. Nakon završetka svih radova stadion u Maksimiru trebao bi postati isključivo nogometno igralište, po uzoru na slična zdanja diljem Europe, što bi omogućilo kandidaturu za dobivanje domaćinstva finalnih utakmica europskih kupova. Uz to, planirano je da se pod južnom tribinom smjeste novi radni prostori Uprave kluba, zatim "Plavi salon", velika soba s trofejima i povijesnim klupskim obilježjima, prostorije Dinamove škole nogometa, svlačionice, prostorije za trenere, sportska dvorana i teretana, ambulanta, nove svlačionice, restoran i luksuzni hotel A kategorije s 46 kreveta, koji bi u budućnosti trebao "udomljavati" gostujuće momčadi. Posebnu važnost trebala bi imati nova zgrada koja povezuje zapadnu i sjevernu tribinu. Njome će klub ispuniti sve zahtjeve UEFA-e za organizaciju utakmica Lige prvaka i drugih najvećih međunarodnih priredbi (uredi za UEFA-u, press-klub, press-centar, VIP-hospitality...). Stadion u Maksimiru trebao bi, na taj način, postati jednim od najopremljenijih nogometnih "hramova" u ovom dijelu Europe, ali nažalost još je daleko od toga...

Teško je približno ukratko prikazati koji su sve radovi na stadionu Maksimir predviđeni na osnovu Programske studije dovršenja što ga je izradila grupa stručnjaka Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu kojom je rukovodio dipl. ing. građ. Gordan Hanžek. Trebalo bi za to i previše prostora i vremena. Zato ćemo navesti samo ponešto. Tako će se u sklopu sjeverne tribine s okolišem do kraja urediti trgovački prostori i supermarket u podrumu, trgovačka ulica u prizemlju, trgovačka galerija na 1. katu, te ugostiteljski prostori - loggie na 2., 3., 4. i 5. katu (do visokog roh bau-a). Uredit će se i poslovni te uredski prostori od 2. do 5. kata, svi zatvoreni prostori i tribina, ulazni prostori sa stubištima, rampa i eskalatori, sanitarni prostori, prostori za suvenire, pića i caffe-barovi, proširit će se kotlovnica, urediti istočni i zapadni park s prodajom karata, pješački pločnik sjeverne tribine, bit će postavljeni i brojači (kentauri) gledatelja, oblikovat će se pješačke zone i sl.

U sklopu zapadne tribine do visokog roh bau sistema dovršit će se instalacije, pristup liftovima za opskrbu restorana u podrumu, ulaz u poslovno stubište i caffe bar u prizemlju, restoran na 4. katu, poslovni i uredski prostori od 1. do 5. kata, svi zatvoreni prostori i tribina gledatelja, ulazni prostori za stubišta, sanitarije, prostori za prodaju suvenira, pića i caffe barovi, krov zapadne tribine i sl.

Predviđena su i požarna stubišta. Uredit će se i okoliš zapadne tribine: Trg sportaša i drugi javni prostori, sanirat će se i zaštititi veliko gledalište, urediti istočni squer, galerija gledališta, gospodarski, servisni i pješački ulazi, prostori i skladišta istočne tribine, prostori ispod galerije gledališta itd.

Uredit će se i pomoćna igrališta, natkriti igralište za mali nogomet. Uz pomoć montažnih tribina, neka mala igrališta moći će se koristiti za više namjena. Ispod glavnog nogometnog stadiona uredit će se garaže, a na njezinu krovu bit će uz nogometno igralište i atletska borilišta. Garaža će biti jednoetažna, a površina će joj biti 22.600 četvornih metara. Potpuno će se poboljšati i instalacije, komunalna infrastruktura i ostalo. Autori idejnog rješenja Studije dovršenja su prof. dr. Nikola Filipović i prof. Branko Kincl, glavni projektant bio je B. Kincl, sa suradnicima dipl. ing. arh Damirom Smajlovićem i Goranom Tončinićem. Autor idejnog rješenja instalacija je dipl. građ. inst. Željko Bratković, a autor idejnog rješenja konstrukcije krova Mike Otlet iz tvrtke: WS Atkins-Oxford Chilbrook, Oasis bussines park Eynsham, Oxon.

U ljeto 2011. godine stadion je podvrgnut temeljitom renoviranju. Sve su sjedalice zamijenjene, postavljen je novi teren s drenažom i grijanjem te nove klupe za pričuvne igrače. Uređene su novinarske, VIP lože i mjesta za invalide, atletska je staza prekrivena plavom umjetnom travom, a zidovi ispod tribina plavim platnom.

 

 


[OPŠIRNIJE]



1924. - otvorene ljetne olimpijske igre u Parizu
David Koncoš / datum: 4. 5. 2017. 20:43

Olimpijske igre 1924. godine su održane u Parizu, gradu u Francuskoj. Grad Pariz je MOO izabrao između preostalih gradova kandidata: Amsterdama, Berlina, Los Angelesa, Rio de Janeira i Rima. Ovo su bile zadnje Igre za vrijeme kojih je predsjednik MOO bio Pierre de Coubertin. Kao prateća manifestacija ovim igrama održan je i 'Međunarodni tjedan zimskih športova', i to od 25. siječnja do 5. veljače 1924. godine, koje je MOO kasnije označio kao I. Zimske olimpijske igre - Chamonix 1924..

Od posebnosti na ovim Igrama valja istaknuti da je kao dionica maratonske utrke odabrana distanca 42 km i 195 m, ista ona koja se trčala na Igrama u Londonu 1908., a od Igara u Parizu postaje standardna duljina svih maratona.

Od natjecateljski dosega, posebno se pamte atletičari na srednjim i dugim prugama iz Finske: Paavo Nurmi koji je pobijedio u utrkama na 1500 m i 5000 m (koje su održane u razmaku od jednog sata!) te u kros utrci. Ville Ritola je pobijedio na 10000 m i 3000 m sa zaprekama, dok je bio drugi na 5000 m i u kros utrci iza Nurmija. Albin Stenroos je pobijedio u maratonu, dok je finska momčad (sa Nurmijem i Ritolom) pobijedila u ekipnim utrkama na 3000 m i kros utrci. Stoga je ta sjajna generacija trkača kasnije bila poznata pod nazivom 'leteći Finci'. Zapažene su bile i tri zlatne medalje koje osvojio plivač Johnny Weissmüller (čemu je dodao i bronzu u vaterpolu) te pet medalja, od čega 3 zlatne, mačevaoca Rogera Ducreta iz Francuske.


[OPŠIRNIJE]



1945. - Dan oslobođenja Rijeke od nacifašističke vlasti.
David Koncoš / datum: 3. 5. 2017. 18:46

U Drugome svjetskom ratu Rijeka i Sušak pretrpjeli su velika materijalna razaranja. Savezničkim bombardiranjem grada 1944. i 1945. godine uništena su mnogobrojna industrijska postrojenja i pojedine gradske četvrti, neke su oštećene i u borbama za oslobođenje. Najveća razaranja počinili su Nijemci  povlačeći se pred jedinicama 4. armije. Izvlačenjem svojih postrojbi na desnu obalu Rječine porušili su sve mostove, željezničke i kolne, između Sušaka i Rijeke. Povlačeći se iz Rijeke njemačke su jedinice minirale sušačku i riječku luku, pretvorivši ih u hrpu željeza i kamenja; razoreno je više od  90%  lučkih postrojenja i operativne obale.Nakon oslobođenja nova vlast, Gradski NOO Sušaka i Rijeke, imala je pred sobom težak i složen zadatak - trebalo je za što kraće vrijeme osposobiti oštećene prometnice i tvornice. A kako se tada oskudijevalo u mehanizaciji, sve se uglavnom svodilo na ljudski rad. Stanovnici Rijeke, Sušaka i okolnih mjesta odmah su nakon oslobođenja pristupili raščišćavanju ruševina, obnovi tvornica i pojedinih gradskih četvrti. Već drugi dan nakon oslobođenja mehanička radionica Skull počela je popravljati brodske i druge motore. Na opću radost građana, riječkim ulicama prometuje električni tramvaj. Radnici Tvornice papira započeli su s radom već 7. svibnja, u Torpedu su otpočeli radovi na osposobljavanju tvornice za rad. Radnici riječke rafinerije već su polovicom 1945. počeli s proizvodnjom i preradom prvih tona sirove nafte. Započeli su radovi na osposobljavanju željezničke pruge prema Gorskom kotaru. Obnavljaju se i grade novi mostovi preko Rječine. Riječka luka postaje veliko gradilište. Za sigurnost plovidbe trebalo je očistiti od mina sušačku i riječku luku, zatim izvući više desetaka potopljenih brodova, obnoviti pristaništa i lučka postrojenja. Dobrovoljnim radom izgrađena je i cesta koja od središta Rijeke vodi prema Kantridi.To je bilo vrijeme zanosa i poleta, kada su svi željeli pridonijeti obnovi i izgradnji grada. Radilo se danonoćno, međusobno se natjecalo i  radovalo postignutim uspjesima drugih. Zahvaljujući toj generaciji naših sugrađana, Rijeka je vrlo brzo izrasla u najveći lučko-industrijski grad nove države, a postupno je postala i tranzitna luka podunavskih zemalja u zaleđu.


[OPŠIRNIJE]



Počela pobuna na brodu Bounty.
Nikolina Čančar / datum: 28. 4. 2017. 20:37

Fletcher Christian pokrenuo je 1789. godine vjerojatno najpoznatiju pobunu u povijesti pomorstva, onu na britanskom brodu Bounty. Brok Kraljevske ratne mornarice bio je na petomjesečnoj misiji na Tahitiju s ciljem sakupljanja biljaka kruhovca, a tijekom boravka na otoku nekoliko mornara započelo je veze s domorodačkim ženama i uspostavilo vrlo dobre odnose s lokalnim stanovništvom. Nedugo nakon što je brod krenuo natrag u Englesku prvi časnik Fletcher Christian je s još 18 od ukupno 42 mornara, tijekom noći zarobio kapetana Williama Bligha i njemu vjeran dio posate, te ih ostavio na pučini u 7 metara dugom čamcu za spašavanje oko 55 kilometara od najbližeg otoka. Kapetan se s mornarima začudo spasio i preživio putovanje u Timor odakle se vratio u Englesku i prijavio slučaj pobune nakon čega je u potragu za otetim brodom i odmetnutom posadom krenula ekspedicija koja ih je većinu stigla, a trojicu i osudila na smrt. No, devet pobunjenika uspjelo je s nekoliko lokalnih muškaraca i žena pobjeći na Bountyu, koji je kasnije spaljen kako bi se prikrilo njihovo skrovište na malom otoku Pitcairnu gdje su osnovali koloniju koja i danas postoji.


[OPŠIRNIJE]



Ubijen Fernando Magellan, Beethoven skladao Za Elizu.
Nikolina Čančar / datum: 27. 4. 2017. 20:32

Filipinski domoroci pod vodstvom Lapu-Lapua 1521. godine ubili su portugalskog istraživača Ferdinanda Magellana u bitki kod Mactana. Prema povijesnim zapisima Magellan je na stjenovitu koraljnu plažu sa sobom poveo samo 48 naoružanih ljudi dok je domorodačka vojska s kojom se sukobio brojala više od 1.500 ratnika. Nakon ranjavnja u ruku i nogu, poznatog moreplovaca kao i manji dio njegovih vojnika koji je ostao s njim stradao je pod bjesomučnim napadima domorodačkih ratnika.

Ludwig van Beethoven 1810. godine skladao je minijaturu Za Elizu, jedno od svojih najpoznatijih djela koja je bila rođendanski dar djevojčici kojoj je veliki umjetnik zaboravio kupiti poklon. Iako mnogi sumnjaju kako je Eliza u stvari bila njegova ljubavnica Tereza, pravim imenom Therese Malfatti von Rohrenbach zu Dezza, originalni zapis skladbe je izgubljen, te njihove sumnje vjerojatno nikada neće biti potvrđene.


[OPŠIRNIJE]



Otvoreno prvo rusko sveučilište, osnovan Gestapo, prvi puta probijen zvučni zid
Nikolina Čančar / datum: 26. 4. 2017. 20:27

Na današnji se dan davne 1564. krstio jedan od najvećih dramatičara i književnih genijalaca uopće William Shakespeare. Moskva je dobila obrazovni primat u Rusiji; naime, u 16. stoljeću se 26. travnja otvorilo prvo rusko sveučilište.

Današnji je travanjski dan s početka dvadesetog stoljeća osnovan Gestapo. "Geheime Staatspolizei", odnosno Državna tajna policija djelovala je u razdoblju od nastanka Trećeg Reicha pa sve do kraja Drugog svjetskog rata. Opseg njenog djelovanja uključivao je sam Reich i sve okupirane zemlje Ova politička policija bila je iznad zakona, a njome je upravljao tadašnji MUP Reicha. Njene obvlasti bile su široke, a zloglasnost i više nego 'zaslužena' . Gestapov idejni začetnik bio je je Hermann Göring. Zločine koje su počinili njeni pripadnici toliko su gnusni da ih ne treba opisivati.

Nakon Drugog svjetskog rata, točnije 1948., prototip zrakoplova XP-86 Saber službeno je probio zvučni zid. Prvi operativni modeli ušli su u službu već u svibnju iste godine. Početkom osamdesetih poznati glazbenik Rod Stewart 'olakšan je za 50,000 dolara - tolika je bila vrijednost Porshea kojega mu je oteo naoružani pljačkaš.


[OPŠIRNIJE]



Počela gradnja Sueskog kanala, pojavile se prve registarske pločice, objavljena struktura DNA.
Nikolina Čančar / datum: 25. 4. 2017. 20:00

Francuska giljotina jedno je od najokrutnijih oruđa egzekucije koje je u jednom trenutku postalo vrlo popularno u svijetu, a dolazak na pogubljenje bio je svojevrsni društveni događaj na kojem su nazočili svi koji su držali do sebe. Ipak, prvu osobu su na taj način pogubili relativno nedavno, na današnji dan 1792. godine, a nesretnik je drumski razbojnik Nicolas J. Pelletier.

Povezivanje Mediterana i Indijskog oceana postala je nužnost sve većim opsegom trgovanja Dalekog Istoka i Europe, a cestovni transporti bili su nesigurni kao stalne mete pljačkaša. Stoga je donešena odluka da se probije Sueski kanal, a na današnji dan 1859. godine su britanski i francuski inženjeri položili temelje za gradnju.

Automobili su počeli zujati gradskim ulicama pred tek nešto malo više od stotinu godina, no New York je već na samom početku pokazao da ima smisla za organizaciju i red: na današnji dan daleke 1901. godine uveli su registarske pločice.

Rođendan na današnji dan slavi i drugi po redu superjunak kojeg je svijetu predstavila izdavačka kuća Marvel Comics, sinonim za takav tip stripova: prvi svezak Batmana ugledao je svjetla gradova na trafikama i u kratkom roku pokorio svijet.

Vrlo značajno otkriće predstavili su svijetu Francis Crick i James D. Watson 1953. godine, objavivši članak u stručnom časopisu u kojem su objasnili strukturu DNA, što im je sljedeće godine donijelo i Nobelovu nagradu.


[OPŠIRNIJE]



Grci prevarom ušli u Troju.
Nikolina Čančar / datum: 24. 4. 2017. 19:57

Nakon desetogodišnjeg rata i opsade naizgled neosvojivog grada Grci su, prema legendi, 1184. godine pr.n.e. uz pomoć lukavstva ušli u Troju. U vrijeme Trojanskog rata živjela je najljepša žena na svijetu, Helena. Ona je bila žena spartanskog kralja Menelaja koji je bio brat Agamemnona, tzv. kralja nad kraljevima. On je dugo vremena ratovao protiv Troje i silno ju je želio uništiti. Kada je trojanski princ Paris oteo Helenu, Menelaj se za pomoć obratio svom bratu koji je skupio golemi vojsku i krenuo u pohod na Troju. Naime, Agamemnonu je otmica Helene bila odlična prilika da s razlogom napadne Troju. Grčka vojska je Troju opsjedala punih 10 godina da bi se na kraju poslužili jednom od najpoznatijih varki u povijesti. Napravili su drvenog konja u kojegm su bili skriveni vojnici, dok se ostatak vojske pravio da odlazi. Naivni Trojanci su unatoč opomenama svećenika konja uveli u Troju misleći da su ga Grci napravili kao žrtvu Posejdonu da im blagoslovi putovanje. Tijekom noći grčki su vojnici otvorili vrata, a unutra je nahrupila cijela vojska, u potpunosti uništila grad i pobila većinu njegovih žitelja.


[OPŠIRNIJE]



1961. - Sovjetski kozmonaut Jurij Gagarin postao je prvi čovjek koji je odletio u svemir
David Koncoš / datum: 12. 4. 2017. 19:44

Jurij Aleksejevič Gagarin (rus. Юрий Алексеевич Гагарин, kraj Gžatska, 9. ožujka 1934. - kraj Moskve, 27. ožujka 1968.), sovjetski astronaut i vojni pilot, ujedno prvi čovjek koji je otputovao u svemir 12. travnja 1961. godine u svemirskoj letjelici Vostok 1. Let je trajao 1 sat i 48 minuta.

Poginuo je pri rutinskom letu (kao probni pilot) u dvosjedu s još jednim pilotom. Nakon njegove smrti, njegov rodni grad preimenovan je u Gagarin.


[OPŠIRNIJE]



2011. - Potres u Sendaiju dogodio se u 14:46 po lokalnom vremenu, magnitude 9,0 Mw s epicentrom u Tihom oceanu, oko 130 kilometara istočno od japanskoga obalnog grada Sendaija (regija Tohoku, otok Honshū), koji je rezultirao ljudskim žrtvama, nemjerljivom materijalnom štetom i katastrofalnim cunamijem s valovima visine do 10 metara.
David Koncoš / datum: 11. 4. 2017. 20:46

Potres u Sendaiju 11. ožujka 2011., u 14:46 po lokalnom vremenu, bio je potres magnitude 9,0 Mw s epicentrom u Tihom oceanu, oko 130 kilometara istočno od japanskoga obalnog grada Sendaija (regija Tohoku, otok Honshū), koji je rezultirao ljudskim žrtvama, nemjerljivom materijalnom štetom i katastrofalnim cunamijem s valovima visine do 10 metara. Epicentar je lociran na dubini od 24,4 km.

Prva su mjerenja pokazivala da je potres magnitude 7,9 Mw, no kasnije korekcije podigle su ga na 8,8 Mw te na 8,9 Mw prema Geološkom društvu SAD-a, a prema podacima Japanske meteorološke agencije od 13. ožujka, magnituda potresa bila je čak 9,0 stupnjeva. To je najjači potres u Japanu te 7. po veličini u svijetu otkad se vrše mjerenja. Nakon glavnog potresa, uslijedilo je još 160 manjih u prva 24 sata, a preko 500 u narednih pet dana.

Cunami je u pogođenom području u more odnio automobile i zgrade, a potres je prouzročio požare i velika oštećenja prometnica diljem obale.

Zbog eksplozija i pregrijavanja u nuklearnim elektranama Fukushima 1 i Fukushima 2 u prefekturi Fukushima, evakuirano je preko 200.000 ljudi. Strahuje se od moguće nuklearne katastrofe.

Odmah nakon potresa Japanu je počela pristizati humanitarna pomoć iz inozemstva, kao i ekipe spasilaca koje pomažu domaćim snagama u potrazi za preživjelima. Ljudima pogođenima cunamijem potrebna je pomoć u hrani, piću i lijekovima.


[OPŠIRNIJE]



1912. - Britanski prekooceanski parobrod Titanic isplovio na svoje prvo i posljednje putovanje
David Koncoš / datum: 10. 4. 2017. 20:46

U Londonu 1907. godine sastali su se J. B. Ismay, predsjednik White Star Linea, i James Pirrie, predsjednik brodogradilišta Harland and Wolff. Odlučili su sagraditi tri prekooceanska broda do tada neviđene veličine. Već u srpnju 1908. godine potpisan je ugovor o izgradnji triju brodova, Olympic, Titanic i Gigantic (poslije Britannic), koje će konstruirati Tomas Andrews.

Gradnja Titanica počela je 31. ožujka 1909. godine, a brod je bio porinut u more 31. svibnja 1911. godine. Bio je dugačak 269 i širok 28 metara, dok mu je nosivost bila oko 46.000 bruto registarskih tona. Dubina gaza bila mu je 10,5 metara, visina od kobilice do zapovjednog mosta 32 metra, dok je visina do vrha njegovih četiriju dimnjaka 56 metara. Maksimalna brzina Titanica bila je 25 čvorova. Maksimalna snaga iznosila je 51.500 KS s tri propelera koju je pokretala kombinacija niskotlačne turbine (srednji propeler), dok su ostale pokretala dva četverocilindrična klipna parna stroja. Titanic se smatrao nepotopivim brodom. Imao je najnapredniju tehnologiju i bio je "najsigurniji brod".


[OPŠIRNIJE]



Otvorene su Prve Olimpijske igre modernog doba, a Elvis Presley je snimio prvu ploču - That's All Right
Nikolina Čančar / datum: 5. 4. 2017. 21:32

 

Prve Olimpijske igre modernog doba otvorene su 5. travnja 1896. u Ateni. Sudjelovalo je 285 sportaša iz 13 država, a među natjecateljima su bili isključivo muškarci. Prvi olimpijski pobjednik postao je Amerikanac James Connolly u troskoku. Održana su natjecanja u 9 sportova. Igre su trajale do 14. travnja, a sljedeće su održane 1900. u Francuskoj.

Elvis Presley snimio je na današnji dan 1954. prvu ploču - That's All Right. Rolling Stone ju je mnogo godina kasnije uvrstio na 112. mjesto popisa 500 najboljih pjesama svih vremena.


[OPŠIRNIJE]



Ubijen Martin Luther King Jr
Nikolina Čančar / datum: 4. 4. 2017. 22:02

Baptistički svećenik, mirovni aktivist i borac za prava Afroamerikanaca dr. Martin Luther King Jr. ubijen je na današnji dan u Memphisu. Atentator James Earl Ray prekinuo je život najmlađeg dobitnika Nobelove nagrade za mir u povijesti pucnjem iz snajpera dok je King stajao na balkonu svoje motelske sobe. Uhvaćen je dva mjeseca kasnije na londonskom aerodromu dok je pokušavao ući na let za kanadu s lažnom putovnicom.


[OPŠIRNIJE]



Ubijen Jesse James.
Nikolina Čančar / datum: 3. 4. 2017. 21:54

U gradu St. Joseph u Missouriju 1882. godine ubijen je Jesse James. 'Posljednjeg odmetnika zapada' kako mu se 'tepalo' s leđa je ubio Robert Ford za nagradu od 5.000 dolara. Braća Charles i Robert Ford bili su Jessejeve osobe od povjerenja s kojima se, nakon što mu je banda desetkovana uhićenjima i stradanjima u okršijima sa zakonom, dogovorio da zbog sigurnosti žive s njim i njegovom obitelji. Netom poslije doručka, tijekom priprema za kretanje u dogovorenu pljačku Jesseja je u obiteljskoj kući s leđa u glavu upucao Robert koji je s guvernerom Missourija vodio tajne pregovore o uhićenju poznatog odmetnika. Iako je tijelo identificirano nakon smrti Zapadom su još dugo kružile glasine kako je Jesse iscenirao pogibiju kako bi se 'povukao u mirovinu', no takav rasplet nikada nije dokazan.


[OPŠIRNIJE]



1954. - Toronto Transit Commission pokrenuo je prvi sustav podzemne željeznice u Kanadi.
David Koncoš / datum: 30. 3. 2017. 18:51

Podzemna željeznica, poznata u svijetu i kao U-Bahn ili Untergrundbahn njem., metro franc., ili subway eng. je masovno prijevozno sredstvo, koje pripada porodici željeznica. Osnovna karakteristika je njezino djelomično ili pretežno podzemno vođeno prometovanje te prometovanje po tračnicama.

Iako postoje slični sustavi, koji više podpadaju pod kategoriju lake gradske željeznice, čista podzemna željeznica je karakteristična po tome, jer obično ima vlastitu trasu koja je neovisna o križanju s cestovnim prometu, izbjegavajući križanja s cestovnim prometom ili ih svodeći na najmanju moguću mjeru, osobito u predgrađima. Kapacitet vozila i brzine prometovanja su redovito veće od vozila tramvaja i vozila lake gradske željeznice. Također, teži se, zbog sigurnosti međusobnom spriječavanje križanja raznih linija na istim kolosijecima, osim tamo, gdje je to financijski ili strukturno neizbježno.


[OPŠIRNIJE]



1807. - Heinrich Wilhelm Olbers otkrio je blizu Jupiterove orbite asteroid 4 Vesta.
David Koncoš / datum: 29. 3. 2017. 19:26

4 Vesta, s promjerom od oko 525 km, jedan od najvećih asteroida Sunčevog sustava. Otkrio ga je Heinrich Wilhelm Olbers 29. ožujka 1807. te je nazvan po Vesti, djevičanskoj božici doma i ognjišta u rimskoj mitologiji.

Drugi je najmasivniji asteroid nakon patuljastog planeta Ceresa, te sačinjava oko 9% mase asteroidnog pojasa. Manje masivni 2 Pallas neznatno je veći, što Vestu čini trećom po volumenu. Posljednji je kameniti protoplanet (s diferenciranom unutrašnjosti), vrste iz koje su se formirali terestrički planeti. Prije manje od milijardu godina izgubila je 1% svoje mase uslijed sudara koji je stvorio golemi krater koji obuhvaća veći dio južne hemisfere. Ostaci iz navedenog događaja pali su na Zemlju u obliku HED meteorita koji predstavljaju jedan od glavnih izvora znanstvenih saznanja o Vesti.

Najsjajniji je asteroid vidljiv sa Zemlje. Maksimalna udaljenost od Sunca neznatno je veća od minimalne udaljenosti Ceresa od Sunca, iako mu se orbita u potpunosti nalazi unutar Ceresove.

NASA-ina letjelica Dawn ušla je u orbitu oko Veste 16. srpnja 2011. s ciljem jednogodišnjeg istraživanja. Vestu je napustila 5. rujna 2012. te se zaputila prema Ceresu.


[OPŠIRNIJE]



1871. - Izdana je deklaracija Pariške komune.
David Koncoš / datum: 28. 3. 2017. 19:06

Pariška komuna, od 18. ožujka do 28. svibnja 1871., je prvi svjetski poznati primjer radničke socijalističke revolucije.

Iako je formalno ona bila obična "Općina Pariz", ipak je zbog svojih kontroverznih proglasa i dekreta postala jedan od najbitnijh povijesnih događaja za sve radikalne i revolucionarne socijalističke pokrete. Sve najprisutnije revolucionarne struje u Pariškoj komuni - anarhizam, marksizam, blankizam i komunalizam su bile socijalističkog porijekla i iako su one inače u međusobnom konfliktu (zbog kojeg se tad već bila raspala Prva internacionala), u Parizu su svi međusobno surađivali i nije bilo bitnih internih sukoba. Zbog toga i danas razni anarhisti i marksisti slave Parišku komunu kao jedan od najvećih i najbitnijih događaja u njihovoj povijesti.


[OPŠIRNIJE]



1794. - Osnovana je mornarica Sjedinjenih Država.
David Koncoš / datum: 27. 3. 2017. 19:56

Ratna mornarica SAD-a (engl. United States Navy (USN)) grana je Oružanih snaga SAD-a zadužena za izvođenje pomorskih operacija. Flota Ratne mornarice broji 280 ratnih brodova u aktivnoj službi te više od 3.700 zrakoplova.

Mornarica administrativno podpada pod Ministarstvo ratne mornarice (Department of the Navy), na čelu kojeg je civilni tajnik ratne mornarice (Secretary of the Navy). Ministarstvo ratne mornarice, kao takvo, dio je Ministarstva obrane (Department of Defense). Najviša dužnost mornaričkoga časnika je zapovjednik za pomorske operacije (Chief of Naval Operations).

Ponos ratne mornarice SAD-a su najveći brodovi u floti, ujedno i kapitalni brodovi, nosači zrakoplova klase Nimitz.


[OPŠIRNIJE]



Oteta Isabel Perón
Nikolina Čančar / datum: 24. 3. 2017. 15:53

Argentinska predsjednica Isabel Perón, treća supruga Juana Peróna, 1976. godine oteta je i svrgnuta u državnom udaru poznatom pod nazivom 'Prljavi rat'. Perón je nakon zabave predsjedničkim helikopterom prevezena u vojnu bazu gdje je uhićena i pritvorena. Ostala je u kućnom pritvoru do 1981. kada je prognana u Španjolsku gdje je održavala bliske veze s obitelji Francisca Franca. Argentinski sud ju je 2006. pozvao na svjedočenje o otmicama i ubojstvima političkih aktivista tijekom peronističke vladavine, a 2007. je uhićena u Madridu zbog pronalaska potpisa na dokumentu kojim odobrava "anihilaciju...subverzivnih elemenata u cijeloj zemlji", no Španjolska ju je odbila izručiti.


[OPŠIRNIJE]



Hugenoti dobili vjerske slobode, Jelačić postao hrvatski ban, postavljen prvi lift na svijetu
Nikolina Čančar / datum: 23. 3. 2017. 15:50

Potpisivanjem mira u Longjumeau 1568. godine završen je drugi u nizu francuskih vjerskih ratova, sukoba između katolika i hugenota (protestanata). Mirovnim sporazumom protestantima su dodijeljene znatne vjerske slobode i druge privilegije.

U zavjeri dvorskih časnika Petra Aleksejeviča Pahlena i Nikite Petroviča Panina te španjolsko-napuljskog pustolova Admirala Ribasa, 1801. godine ubijen je ruski car Pavle I. Petrovič Romanov. Cara su tijekom noći u spavaćoj sobi dvorca Sv.Mihael, nakon neuspješnog prisiljavanja na abdikaciju, napali i ubili general Bennigsen i Jašvil, Nijemac i Gruzijac u ruskoj vojnoj službi.

U novinama Boston Morning Post 1839. godine prvi je put zabilježena uporaba izraza "OK" kao kratice za "oll korrect". Razlog da se "all correct" ne označava kraticom AC nego OK, potječe iz mode tih godina pa se tako namjerno pravopisno netočno pišu i skraćenice KY za "know yuse" (no use), KG za "know go" (no go) ili NSi za "nuff said". Nastanak kratice još uvijek nije konačno riješen te postoji nekoliko interpretacija i teorija o njenom nastanku.

Kralj Ferdinand V. imenovao je 1848. godine Josipa Jelačića hrvatskim banom, tajnim kraljevskim savjetnikom i unapređuje ga u čin generalmajora i zapovjednika obiju banskih pukovnija, glinske i petrinjske.

Elisha Otis instalirao je 1857. godine prvo dizalo u ulici Broadway (kućni broj 488) u New Yorku. Ključna prepreka postavljanju liftova bilo je nepostojanje kočionog mehanizma koji bi osigurao lift od pada u slučaju pucanja kablova za podizanje i spuštanje.


[OPŠIRNIJE]



Ukinuti templari ukazom pape Klementa V., zabranjen prijevoz robova iz Afrike u SAD, uvedena prva međunarodna zrakoplovna linija Pariz - Bruxelles
Nikolina Čančar / datum: 22. 3. 2017. 19:02

Templari ili punim imenom "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama" (nazivani još i Vitezovi Templari) je bio kršćanski vojni red osnovan 1118. u Palestini nakon prvog križarskog rata po uzoru na cistercite s namjerom da pomognu novom Jeruzalemskom kraljevstvu da se odupre napadima muslimana iz okolice, i da pruži sigurnost velikom broju hodočasnika koji su krenuli u Jeruzalem nakon njegovog osvajanja. Red je osnovao Hugo de Payens. Sjedište reda je prvobitno bilo pokraj mjesta gdje je nekad stajao židovski hram, Templum Salomonis, po čemu je i dobio ime. Templari su kao i ostali crkveni redovi polagali vječni zavjet poslušnosti papi. 22. ožujka 1312. papa Klement V. ukino je ovaj red.

Afroeuropsku trgovinu robljem započeli su Portugalci oko 1440. godine, no svoj vrhunac dostigla je pod vodstvom Engleza koji su brodovima prevozili preko Atlantskog oceana golem broj Afrikanaca kao robovsku snagu na plantažama pamuka i duhana u njihovim američkim kolonijama. Više od sedam milijuna Afrikanaca prevezeno je od Afrike da bi u Americi živjeli u bijedi i siromaštvu. Ta je trgovina donosila veliku dobit europskim i afričkim trgovcima, a uništila je nekoliko afričkih kraljevstva. Ujedno je izmijenila stanovništvo u Amerikama; početkom 19. stoljeća polovica brazilskog stanovništva bila je afričkog podrijetla. Upravo na današnji dan 1794. kongres SAD-a usvojio zakon kojím se američkim brodovima zabranjuje prijevoz crnih robova iz Afrike u Ameriku.

Završetkom Prvog svjetskog rata proizvodnja aviona naglo opada jer su tisuće vojnih letjelica koje su "preživjele" rat bile na raspolaganju za civilne namjene. Iako je nekih pokušaja koji se nisu održali bilo i prije, 1919. uvedene su prve putničke zračne linije u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Iste godine, 22. ožujka, uvedena je i prva zrakoplovna međunarodna linija u svijetu između Pariza i Bruxellesa.


[OPŠIRNIJE]



Prihvaćen Napoleonov zakon kao francuski građanski zakon, prvo katapultiranje iz aviona, prvi tipfeler na naslovnici legendarnog Time magazina
Nikolina Čančar / datum: 21. 3. 2017. 18:57

Početkom 19. stoljeća prihvaćen je Code Napoleon ili Napoleonov zakon kao francuski građanski zakon. Te davne 1804. godine na današnji dan zakon je službeno stupio na snagu, a zabranjivao je privilegije s obzirom na mjesto rođenja, dopuštao slobodu vjere, i isticao da vladini poslovi pripadaju samo kvalificiranima. Na brzinu su ga sastavila četvorica pravnika.

Manje od pola stoljeća kasnije propovjednik iz Massachusettsa William Miller predvidio je da će na na današnji dan biti smak svijeta.

Početkom 20. stoljeća, točnije 1913. u Lukovdolu rodio se hrvatski književnik, pjesnik, pripovjedač, esejist i kritičar Ivan Goran Kovačić najpoznatiji po svojoj poemi Jama koja obrađuje temu ratnog  zločina.

Prilikom testiranja nadzvučnih zrakoplova 1962. godine, točnije katapultirajuće kapsule, jedna je medvjedica postala prvo živo biće ikada katapultirano iz zrakoplova koji se kretao nadzvučnom brzinom. Događaj se zbio u Zračnoj bazi Edwards, u Kaliforniji u SAD-u. Medvjedica je uspavana, smještena u zrakoplov i katapultirana. Životinja je imala padobran i preživjela je eksperiment.

Renomirani časopis Time Magazine je 1983. na naslovnici imao prvu pogrešku u tekstu ikada (control=contol). Sva izdanja su odmah bila povučena iz prodaje. Godinu dana kasnije jedan dio njujorškog Central Parka dobio je naziv Strawberry Fields u čast legendarnog Johna Lennona.


[OPŠIRNIJE]



Napoleon ušao u Pariz, izdana Čiča Tomina koliba, Einstein objavio Opću teoriju relativnosti
Nikolina Čančar / datum: 20. 3. 2017. 21:00

Nakon uspješnog bijega s otoka Elbe, Napoleon Bonaparte je 1815. godine trijumfalno ušao u Pariz u pratnji 140.000 regularnih vojnika i oko 200.000 dobrovoljaca čime je otpočelo njegovih "100 dana vladanja" (les Cent Jours), nakon kojih je na vlast stupio kralj Luj XVIII.

Prvi bestseller SAD-a, roman Čiča Tomina koliba spisateljice Harriet Beecher-Stowe, prvi je put izdan kao knjiga 1852. godine. Prijašnja izdanja koja su u nastavcima izlazila u abolicionističkom časopisu National Era dodatno je polarizirala abolicionističku i anti-abolicionističku debatu te potaknula sunarodnjake na razmišljanje o crnačkom ropstvu, glavnoj temi romana.

Fizičar Albert Einstein je 1916. godine u članku Osnove opće teorije relativnosti (kao seriju predavanja održanih na Pruskoj akademiji znanosti 25.11.1915.), objavio Opću teoriju relativnosti koja predstavlja relativističko poopćenje Newtonove teorije gravitacije.


[OPŠIRNIJE]



1958. - Lansiran je Vanguard 1, prvi satelit na solarni pogon i trenutno najstariji objekt u svemiru kojeg su lansirali ljudi.
David Koncoš / datum: 17. 3. 2017. 19:10

Vanguard 1 je prvi satelit iz serije Vanguard, poletio je u svemir 17.ožujka 1958. godine i još kruži oko Zemlje. Riječ je o malenoj kugli s dva odašiljača, koja već odavno ne rade. Jedan se napajao iz baterije, a drugi iz šest solarnih ćelija pričvršćenih za satelit. Emitiranje se obavljalo preko šest antena. U satelitu su bila i dva senzora, tzv. termistora, za mjerenje njegove unutrašnje temperature


[OPŠIRNIJE]



1560. - Nikola Šubić Zrinski i krajiški kapetan Juraj Lenković porazili Turke u bitci kod Žirovice.
David Koncoš / datum: 16. 3. 2017. 18:43

Nikola Šubić Zrinski, prema nekim povjesničarima Nikola Zrinski - Sigetski, Nikola Zrinski stariji ili pak Nikola (IV.) Zrinski (jer je u rodoslovlju obitelji Zrinski četvrti po redu s tim imenom), bio je sin Nikole (III.) Zrinskog i krbavske kneginje Jelene Karlović, sestre (kasnijeg) hrvatskog bana Ivana Karlovića .

Nikola je ratovao protiv Turaka još od svoje rane mladosti i prošao kroz mnogobrojne okršaje. Kao vješt vojnik istaknuo se već u svojoj 21. godini u obrani Beča 1529. car Karlo V. nagradio ga je tada konjem i zlatom. Osobito se proslavio 1542. godine kad je s 400 Hrvata spasio Peštu od sigurne propasti. Građani i suvremenici su naveliko slavili njegovo junaštvo, govoreći da ga je sam Bog poslao. Zbog njegovog junaštva i Jurišićeve potpore, kralj Ferdinand I. ga je 24. prosinca 1542. izabrao za hrvatskog bana.

Dana 17. lipnja 1543. godine oženio se Katarinom Frankopan, sestrom kneza Stjepana Frankopana Ozaljskog. U tom braku rodilo se mnogo djece, od kojih je najpoznatiji Juraj (IV.) Zrinski. Među Nikolinim potomcima najznačajniji su njegov unuk Juraj (V.) Zrinski, te praunuci Nikola i Petar.

Kralj je Nikoli, za njegove vojne zasluge, darovao Međimurje, s utvrđenim gradom Čakovcem, koje se od 1546. godine nalazi u posjedu porodice Zrinski, sve do njihova izumiranja (krajem 17. i početkom 18. stoljeća).

Za vrijeme svoga banovanja, Zrinski je spasio "ostatke ostataka" hrvatskog kraljevstva od sigurne propasti. Uspješno je ratovao i dobio velik broj bitaka. Godine 1556. Zrinski se odrekao banske časti, te je savjetovao kralju Ferdinandu I. da postavi Petra Erdődya za novog bana. Kralj je teška srca ispunio zahtjev Zrinskog, ali mu je ipak udovoljio i otpustio ga je u najvećoj milosti imenujući ga pritom meštrom kraljevskih tavernika (rizničara).


[OPŠIRNIJE]



1493. - Kristofor Kolumbo vratio se u Španjolsku nakon prvog putovanja u Ameriku.
David Koncoš / datum: 15. 3. 2017. 19:41

Kristofor Kolumbo (tal.: Cristoforo Colombo, špa.: Cristóbal Colón, por.: Cristóvão Colombo, latinizirano: Columbus) (Genova, između 25. kolovoza i 31. listopada 1451. - Valladolid, 20. svibnja 1506.), istraživač i trgovac koji je preplovio Atlantski ocean i doplovio do Amerike.

Rođen je kao sin tkalca, a već kao dvanaestogodišnji dječak počeo je jedriti na lađama po Sredozemlju. Kao uzori mu služe dvije slavne osobe: Gaj Julije Cezar, osvajač Galije i Marko Polo, koji je prvi istraživao Kinu. Želi stići do Indije, ali morskim putem te je godinama tražio brodove i posade s kojima bi otplovio što dalje na Zapad.

Godine 1476. otplovio je s francuskom flotom, a uz obalu Portugala sukobio se s talijanskom flotom. Nakon žestoke bitke Kolumbov brod je bio zapaljen, a on se spasio plivajući do portugalske obale. U Potrugalu se oženio i sudjelovao u nekim pomorskim ekspedicijama. Četiri godine je objašnjavao portugalskom kralju Ivanu II. da ploveći prema zapadu može doći do Indije. Nemoćan da zainteresira kralja Ivana za svoj naum, Kolumbo je otišao u Španjolsku, nedavno ujedinjeno kraljevstvo kralja Ferdinanda II. Aragonskog i Izabele I. Kastiljske.

Svoje genovsko ime Columbus u Španjolskoj najprije mijenja u Colomb, a zatim u Colon, ¨Colon-isateur¨ (kolonizator), kako bi točno odredio svoj poziv. O svom imenu Kristofor kaže da je to onaj koji će nositi Krista, prenijet će Krista u nove zemlje.

Prema predaji, Kolumbo, koji se pripremao za oceansku pustolovinu, sastavlja spis u kojem je na najvažnijem mjestu Aristotelova meteorologija. Kako bi što bolje uvjerio buduće brodovlasnike, u spis unosi riječi nekog umirućeg pomorca koji mu je otkrio put prema zapadnoj Indiji, točno onaj put kojim će se kretati u odlasku i dolasku s prvog putovanja.

Godine 1492. Kolumbova dugotrajna bitka s namjerom da osigura kraljevu podršku odjednom je okrunjena neočekivanim uspjehom. U siječnju te godine vojne snage Ferdinanda II. i Izabele I. osvojile su grad Granadu, posljednje muslimansko-maursko uporište na španjolskom tlu. Oduševljena tom pobjedom, kraljica Izabela velikodušno je prihvatila Kolumbovu ideju pa su mu osigurali brodove, ljude i opskrbu te prihvatili sve njegove uvjete. Sada je trebalo proširiti evanđelje preko mora i ispuniti praznu kraljevsku blagajnu. Ugovor je potpisan 17. travnja 1492. godine, a osigurao mu je tri broda, dao mu čin admirala, potkralja svih novootkrivenih područja i trećinu sveg blaga koje pronađe.


[OPŠIRNIJE]



1835. - u Danici objavljena pjesma Antuna Mihanovića Horvatska domovina koja je kasnije postala hrvatskom himnom.
David Koncoš / datum: 14. 3. 2017. 18:29

Antun Mihanović rodio se 1796. godine u Zagrebu. Rodio se u obitelji zagrebačkoga posjednika Matije Mihanovića i Justine rođ. Kušević. U Zagrebu je završio pučku školu i Klasičnu gimnaziju 1809. godine. Studirao je filozofiju i pravo na Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu. Radio je kao pravnik 1813. godine pri Banskome stolu u Zagrebu a od 1815. do 1821. godine bio je vojni sudac, pretežito u Italiji, potom upravni činovnik u Rijeci od 1823.  do 1836. godine. Godine 1827. bio je u zastupnik Rijeke na Požunskom saboru, a u Rijeci je i napisao stihove pjesme Horvatska domovina (Lijepa naša). Poslije toga prešao je u austrijsku diplomaciju i službovao od 1836. do 1858. godine. Bio je prvi austrijski konzul u Beogradu zatim je bio konzul u Solunu, Smirni, Carigradu i Bukureštu. Umirovljen je 1858. godine kao ministarski savjetnik i od tada je do smrti živio u Novim Dvorima.


[OPŠIRNIJE]



2013. - Jorge Mario Bergoglio izabran za novog papu(papa Franjo)
David Koncoš / datum: 13. 3. 2017. 18:39

Papa Franjo (lat. Franciscus; rođen kao Jorge Mario Bergoglio; Buenos Aires, 17. prosinca 1936.) poglavar Katoličke Crkve, papa od 2013. godine.

Kardinalska konklava izabrala je Jorgea Maria Bergoglia za papu (266. po redu) 13. ožujka 2013. godine.Prvi je papa iz Latinske Amerike, prvi s južne polutke, prvi papa isusovac i prvi papa koji je uzeo novo papinsko ime nakon točno 1100 godina.Prethodnik Benedikt XVI.
(2005. - 2013.).


[OPŠIRNIJE]



Nastala Legija stranaca, obavljen prvi telefonski poziv u povijesti, započeo tibetanski ustanak, uhićen Mahatma Gandhi.
Nikolina Čančar / datum: 10. 3. 2017. 18:17

Rim je 241. godine pr.K. u bitci kod otoka Aegates porazio Kartagu čime je nakon 23 godine završen I. punski rat. Povod ratu je bila kontrola žitorodne Sicilije, a prema mirovnom ugovoru, Kartaga je predala Rimljanima Siciliju i bila dužna plaćati ratnu odštetu.

Francuski kralj Louis-Philippe 1831. godine oformio je Legiju stranaca, elitnu vojnu postrojbu čija je osnovna misija bila potpora francuskim kolonijalnim tendencijama, isprva u Alžiru, a kasnije 'po potrebi' te su tako pripadnici Legije ratovali na brojnim ratištima diljem svijeta nerijetko se ističući hrabrošću i požrtvovnošću. Zadnji sukob u kojem je Legija stranaca borbeno sudjelovala bio je I. zaljevski rat, dok im je rutinska zadaća sudjelovanje u mirovnim misijama diljem svijeta.

Alexander Graham Bell je 1876. godine uputio prvi uspješni telefonski poziv. Povijesna rečenica bila je: "Mr. Watson, come here, I want to see you."

1922. godine u Indiji je uhićen Mahatma Gandhi. Nakon suđenja za subverzivno djelovanje i poticanje nemira osuđen je na 6 godina zatvora no nakon dvije odslužene godine pušten je na slobodu zbog operacije slijepog crijeva.


[OPŠIRNIJE]



Donešena Hrvatska pragmatička sankcija, Napoleon oženio Josephine, premijera Nabucca.
Nikolina Čančar / datum: 9. 3. 2017. 18:15

Hrvatski sabor je 1712. godine donio zaključak nazvan Hrvatska pragmatička sankcija kojom je regulirano pitanje nasljedstva hrvatskog prijestolja. Njome je efektivno osigurano prijestolje ženskoj lozi Habsburgovaca ukoliko ne bi bilo muškog nasljednika krune, ali je i dokazao da Hrvatska ima punu autonomiju unutar Habsburške Monarhije.

Napoléon Bonaparte 1796. godine oženio je svoju prvu suprugu Joséphine de Beauharnais koja je, postavši francuska carica, bila baka Napoleona III., prabaka švedskih i danskih kraljeva i kraljica, a današnje kraljevske loze Belgije, Norveške i Luksemburga vuku svoje podrijetlo od nje.

Treća opera Giuseppea Verdija, Nabucco premijerno je 1842. godine prikazana u Milanu te je postigla velik uspjeh što je Verdija svrstalo među najuspješnije talijanske operne autore.


[OPŠIRNIJE]



Proglašen Međunarodni dan žena
Nikolina Čančar / datum: 8. 3. 2017. 20:53

Međunarodna Konferencija žena u Kopenhagenu je na današnji dan 1910. godine proglasila 8. ožujka danom žena radnica koji je postao Međunarodni dan žena. Tog dana slave se ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola. Prvi Dan žena je obilježen 28. veljače 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike, ali prosvjedi žena zaposlenih u industriji odjeće i tekstila bili su zabilježeni već 8. ožujka 1857. u New Yorku te su se prosvjedi za prava žena od tada svake godine održavali upravo na današnji dan.


[OPŠIRNIJE]



Roald Amundsen objavio osvajanje Južnog pola, uspostavljen prvi transatlantski telefonski poziv, Beatlesi prvi put nastupili na radiju
Nikolina Čančar / datum: 7. 3. 2017. 19:59

Rimski car Konstantin I. proglasio je 321. godine dies Solis Invicti (sunčani-dan, nedjelju) danom odmora u carstvu. Od tada pa sve do danas nedjelja se u kršćanskoj tradiciji smatra danom odmora.

Američkom inžinjeru i izumitelju Alexanderu Grahamu Bellu 1876. godine priznat je patent telefona.

Norveški istraživač Roald Amundsen 1912. godine objavio je da je uspješno stigao na Južni pol tijekom antarktičke ekspedicije godine 1910.-1911.

Crvena armija je 1921. godine pod vodstvom svog osnivača Lava Trockog napala pobunjene radnike, vojnike i mornare u Kronstadtu. Pobunjenici su se protivili autoritarnoj politici boljševičkih vlasti, a svladani su nakon deset dana otpora kada su snage Crvene armije zauzele grad.

1926. godine uspostavljen je prvi transatlantski telefonski poziv. Telefoni su zvonili u Londonu i New Yorku.

Njemačka je 1936. godine reokupirala demilitarizirano Porajnje, prekršivši tako Versailleski i sporazume iz Locarna. Povjesničari još diskutiraju je li to bio dio Hitlerovog stufenplana (osvajanje korak-po-korak), ili se radilo o ad hoc potezu kojim je režim dobio potporu izgubljenu tijekom ekonomske krize u kojoj se Njemačka nalazila.

Beatlesi su 1962. godine, nakon potpisivanja ugovora s izdavačkom kućom EMI, prvi put nastupili na radiju. Radilo se o programu radija BBC.


[OPŠIRNIJE]



Pao Alamo nakon trinaest dana opsade,premijera Traviate
Nikolina Čančar / datum: 6. 3. 2017. 19:51

Posada na čelu s portugalskim istraživačem Ferdinandom Magellanom 1521. godine postaje prva europska ekspedicija koja je stigla do Guama u Marijanskim otocima. Tijekom opskrbe za nastavak puta oko svijeta došlo je do nesporazuma, domorodci su, mislivši kako se radi o trgovini, u zamjenu za hranu i proizvode htjeli uzeti barku kojom su mornari došli do obale zbog čega je Magellan otoke nazvao 'Islas de los Ladrones' (Lopovski otoci).

Nakon trinaest dana opsade 187 branitelja teksaške utvrde Alamo 1836. godine poraženo je i u najvećoj mjeri ubijeno tijekom i nakon posljednjeg napada meksičke vojske koja je brojala više od 3.000 vojnika.

1835. godine u Veneciji je premijerno izvedena poznata Verdijeva opera Traviata.


[OPŠIRNIJE]



1906. - Njemački astronom August Kopff otkrio asteroid nazvan 589 Croatia.
David Koncoš / datum: 3. 3. 2017. 16:21

Asteroid 589 Croatia otkriven je 3. ožujka 1906. godine sa zvjezdarnice Königstuhl—Heidelberg.

Otkrio ga je dr. August Kopff fotografskom metodom. U vrijeme otkrića, asteroid se nalazio u zviježđu Djevice i bio je oko 12.5 zvjezdane veličine. Na prijedlog direktora zvjezdarnice, profesora Maxa Wolfa, asteroid je nazvan Croatia u čast utemeljenja Zvjezdarnice Hrvatskoga prirodoslovnog društva u Zagrebu. Otkriće je objavljeno u časopisu Astronomische Nachrichten, člankom profesora Wolfa.

Nakon toga neki astronomi (I. Palisa, K Lohnert i drugi) vrše mjerenja u svrhu što točnijeg određivanja elemenata staze. Na temelju tih mjerenja odredili su neovisno dr. P. V. Neugebauer iz Berlina i M. S. Mello i Simas iz Trafarije (Lisabon) prve elemente staze. Kasnije se i dalje vrše promatranja, a među promatračima se ističu A. Kopf, E. Bianchi, A. Abetti, G. Zappa, P. Chafardet, E. Millossevich, I. Palisa, i drugi. Promatranja su se vršila iz Berlina, Kopenhagena, Rima, Arcetre i još nekih talijanskih gradova.

Elementi staze: epoha 1962.XI-02, 0h ET; velika poluos: 3,13 a.j.; ekscentricitet: 0,05247539; inklinacija: 10°,808; duljina uzlaznog čvora: 178°,154; duljina perihela: 46°,794; srednja duljina planeta u orbiti: 248°,966 + 65°,00851 T (T u Julijanskim godinama). Argelanderovom metodom utvrđen je promjer od (vjerojatno) 28,452 km, a odatle oplošje 2543,2 km2, duljina ekvatora 89,385 km. Siderički period: 5,54 godine.


[OPŠIRNIJE]



1998. - Na Europi, jednom od Jupiterovih mjeseca, otkrivena voda.
David Koncoš / datum: 2. 3. 2017. 18:12

Europa je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 670 900 km. Europin polumjer iznosi 1569 km, a masa 4.80 × 1022kg.

Europa, kao i Io, za razliku od ostalih planetnih satelita, ima fizička svojstva donekle slična terestričkim planetima (Merkur, Venera, Zemlja i Mars), što znači da je građena uglavnom od otopljenih silikata. Europa, međutim, za razliku od Ioa, ima sloj leda na površini. Posljednji podaci s letjelice Galileo upućuju na postojanje male željezne jezgre.

Ono što je karakteristično za Europu je vrlo vjerojatno postojanje vodenog oceana ispod površine, dubine oko 50 km. Ako bi se ove pretpostavke pokazale točnima, bilo bi to prvo otkriće većih količina vode u tekućem stanju, izvan Zemlje. Zamrzavanje oceana, koji se zapravo sastoji od poluotopljenog leda, priječi toplinska energija oslobođena plimnim silama. Toplina oslobođena u Europinoj površini je oko 10 puta manja od one unutar Ioa.

Posljednje fotografije teleskopa Hubble otkrivaju postojanje vrlo slabašne atmosfere (10-11 bara) koja sadrži i kisik. Europin kisik nije biološkog porijekla, već nastaje djelovanjem Sunca i nabijenih čestica na površinski led.


[OPŠIRNIJE]



2005. - Stupio je na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju što ga je Hrvatska potpisala s Europskom unijom.
David Koncoš / datum: 1. 3. 2017. 17:20

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju ili skraćeno SSP (engleski Stabilisation and Association Agreement; francuski L'accord de stabilisation et d'association) predstavlja novu generaciju sporazuma o pridruženom članstvu za države obuhvaćene Procesom stabilizacije i pridruživanja (Hrvatska, Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Kosovo). Države koje su postale članicama EU 1. svibnja 2004. godine i države kandidatkinje za članstvo u Uniji sklopile su s Europskom unijom sporazume o pridruživanju (tzv. Europske sporazume). Glavne razlike između Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Europskih sporazuma, načelno gledajući, su u sadržaju evolutivne klauzule te u odredbama o regionalnoj suradnji.

Sklapanjem ovoga Sporazuma državi se u evolutivnoj klauzuli potvrđuje status potencijalnog kandidata za članstvo u Europskoj uniji. To je samo po sebi viši stupanj odnosa nego što su ga u svojim sporazumima o pridruživanju uspostavile nove države članice i druge države kandidatkinje za članstvo u Uniji (Bugarska i Rumunjska). Naime, Europski sporazumi nisu određivali status zemalja u pogledu mogućnosti i procedure ulaska u proces proširenja EU, već se status kandidata za članstvo stjecao naknadno tijekom uspješne provedbe obveza iz pridruženog članstva. U svom političkom dijelu SSP znatno više nego Europski sporazumi naglašava potrebu regionalne suradnje radi stabiliziranja područja jugoistočne Europe.

Republika Hrvatska potpisala je SSP 29. listopada 2001. godine u Luksemburgu. Nakon potpisivanja Sporazuma započeo je proces ratifikacije u Republici Hrvatskoj, Europskom parlamentu i svim državama članicama Unije. Sporazum je stupio na snagu 1. veljače 2005. godine, a prestao je važiti ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije 1. srpnja 2013.


[OPŠIRNIJE]



274. - Rođen Konstantin Veliki, rimski car
David Koncoš / datum: 28. 2. 2017. 18:43

Konstantin Veliki (latinski: Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus) Rođen je 27. februara 272. n.e. u gradu Naisus, pokrajina Mezija (današnji Niš, Srbija), umro 22. maja 337. n.e.) blizu grada Nikomedija, pokrajina Bitinija (današnji Izmit, Turska). Također poznat kao Konstantin I ili Sv. Konstantin, bio je rimski car od 306. n.e. do 337. godine n.e.. Konstantin je bio sin Flavija Valerija Konstancija, oficira rimske vojske, i njegove supruge Helene. Njegov otac je postao Cezar, zamjenik cara na zapadu od 293. godine. Konstantin je poslan na istok, gdje je postao vojni tribun za vrijeme cara Dioklecijana i Galerija. Konstantin je 305. godine podignut na rang Augustusa, glavnog vladara zapadnog dijela rimskog carstva. Tada je posjetio svoga oca u Britaniji. Priznat kao car od strane vojske, nakon smrti oca 306. godine, Konstantin je izašao kao pobjednik u seriji građanskih ratova protiv careva Maksencija i Licinija, te je postao jedini vladar zapada i istoka 324. godine.

Kao car, Konstantin je donio mnoge administrativne, finansijske, društvene i vojne promjene za jačanje carstva. Također je odvojio civilnu i vojnu vlast. Novi zlatnik, solidus, uveden je u borbi protiv inflacije. To će postati standard za bizantijske i evropske valute više od hiljadu godina. Konstantin je prvi rimski car koji je prešao na kršćanstvo, te je imao značajnu ulogu u proglašenju Milanskog edikta, koji je proglasio vjersku toleranciju u cijelom carstvu. U vojnim pitanjima rimska vojska je reorganizirana, te se sastojala od vojnika koji su bili u garnizonima, a bili su sposobni da se suprotstave unutrašnjim prijetnjama i barbarskim invazijama. 


[OPŠIRNIJE]



1900. - U Muenchenu osnovan nogometni klub Bayern
David Koncoš / datum: 27. 2. 2017. 19:52

FC Bayern München (njemački: Fußball-Club Bayern München) njemački je nogometni klub iz bavarskog glavnog grada Münchena. Natječe se u 1. njemačkoj Bundesligi, koju je osvojio rekordnih 25 puta, uz jedno prvenstvo Njemačke prije osnivanja Bundeslige, dok je 17 puta osvojio njemački kup. Bayern je također pet puta osvajao naslov prvaka Europe.

Klub je 1900. godine osnovalo jedanaest nogometaša vođenih Franzom Johnom. Iako je Bayern osvojio prvo njemačko nogometno prvenstvo u 1932. godini,momčad nije igrala Bundesligu od njezinog početka, 1963. godine. Sredinom 1970-ih, klub je imao razdoblje sjajnih uspjeha, kada je poznata momčad predvođena Franzom Beckenbauerom osvojila Kup prvaka tri puta zaredom (od 1974. do 1976.). U godinama koje su slijedile, Bayern je postao najtrofejnija njemačka nogometna momčad. 2013. godine klub je osvojio prvenstvo, kup i Ligu prvaka, a zatim i europski superkup te Svjetsko klupsko prvenstvo.

Od početka sezone 2005./06., Bayern domaće utakmice igra na Allianz Areni. Prije toga, klub je 33 godine igrao na Olimpijskom stadionu. Glavne su boje momčadi crvena i bijela, a logotip kluba prikazuje boje pokrajine Bavarske.

Danas je Bayern jedan od najpopularnijih nogometnih klubova na svijetu s više od 250 000 članova. Uz to, postoji više od 3.800 službeno registriranih klubova obožavatelja (fan-clubova) s oko 285 000 članova. Klub također ima momčadi iz različitih sportova, kao što su šah, rukomet, košarka, gimnastika, kuglanje, stolni tenis te ostale nogometne momčadi (žene, rezerve, juniori) s više od 1.100 aktivnih članova.


[OPŠIRNIJE]



Počelo suđenje Ivani Orleanskoj, napravljena prva samohodna parna lokomotiva, izdan Komunistički manifest, izašao prvi telefonski imenik
Nikolina Čančar / datum: 21. 2. 2017. 13:55

Godine 1431. engleski osvajači započeli su suđenje francuskoj heroini, kasnije i katoličkoj svetici, Ivani Orleanskoj. Crkveni sud ju je po naredbama Engleza optužio za herezu i 30. svibnja iste godine u Rouenu spalio na lomači kao vješticu.

Godine 1804. iz metaloprerađivačke radionice Pen-y-Darren u britanskom Walesu izišla je prva samohodna parna lokomotiva čime je omogućen početak industrijske revolucije.

Karl Marx i Friedrich Engels izdali su 1848. godine Komunistički manifest čija je ideja promijenila tadašnji, ali i budući, politički svijet.

U gradu New Havenu u Connecticutu 1878. godine izdan je prvi svjetski telefonski imenik u kojemu je bili popisano oko 50 telefonskih brojeva.

U sjeveroistočnoj Francuskoj je 1916. godine pokraj gradića Verdun-sur-Meuse počela desetomjesečna verdunska bitka, jedna od najvećih i najvažnijih bitaka I. svjetskog rata tijekom koje je stradalo preko 700.000 francuskih i njemačkih vojnika, od kojih većina pod oko 45 milijuna komada artiljerijskog streljiva kojom su obje strane zasipavale bojišnicu.

Edwin Land je 1947. godine u New Yorku Američkom optičkom društvu predstavio prvu 'instant' kameru poznatu pod nazivom polaroid.


[OPŠIRNIJE]



Objavljen Futuristički manifest, završila prohibicija, John Glenn prvi Amerikanac u Zemljinoj orbiti
Nikolina Čančar / datum: 20. 2. 2017. 13:52

Prvi predsjednik SAD-a George Washington, potpisao je 1792. godine Postal Service Act kojim je osnovan Poštanski ured SAD-a.

Grad Concepción u Čileu 1835. godine još je jednom razrušen u potresu. Grad su prije toga 1570., 1657., 1687., 1730. i 1751. rušili potresi i tsunamiji.

Jedan od vodećih francuskih časopisa, Le Figaro, 1909. godine u svom je broju objavio Futuristički manifest koji je napisao talijanski pjesnik Filippo Tommaso Marinetti čime je nastao umjetnički pokret futurizam koji odbacuje prošlost i divi se mladosti, agresivnosti, strojevima i brzini.

Australski političar King O'Malley je tijekom vršenja dužnosti ministra unutarnjih poslova 1913. godine odabrao lokaciju na kojoj će biti izgrađen glavni grad Australije, Canberra.

Kongres SAD-a 1933. godine je predložio prihvaćanje 21. amandmana kojim je prekinut period prohibicije.

Norvežanka Caroline Mikkelsen 1935. godine postaje prva žena koja je posjetila Antarktiku.

Izvršni dužnosnici američkih filmskih studija 1943. godine su prihvatili da Ured ratnog informiranja SAD-a cenzurira njihove filmove.


[OPŠIRNIJE]



1854. - Britanija je priznala nezavisnost Slobodne Države Oranje u današnjoj Provinciji Slobodna Država, Južna Afrika
David Koncoš / datum: 17. 2. 2017. 18:50

Slobodna Država Oranje (holandski: Oranje-Vrijstaat, afrikaans: Oranje-Vrystaat, engleski: Orange Free State), bila je burska republika u Južnoj Africi koja je egzistirala od 1854. do kraja Drugog burskog rata - 1902.

Slobodna Država Oranje prostirala se po unutrašnjoj visoravni - Highveld, između rijeke Oranje (po kojoj je dobila ime i koja je bila južna granica države), i rijeke Vaal, koja je bila sjeverna granica, prema burskoj Južnoafričkoj Republici -Transvaal. Slobodna Država Oranje je sa istoka graničila sa britanskom kolonijom Natal i Lesotom, a sa juga i zapada sa Kolonijom Rt dobre nade. [1]

Nakon odlučujućih pobjeda u Drugom burskom ratu Britanija je anektirala Slobodnu Državu Oranje - 1902.

Prijestolnica Slobodne Države Oranje bio je Bloemfontein osnovan 1846., koji je od 1848. do 1854. bio glavni grad britanske kolonije Suverena rijeka Oranje.


[OPŠIRNIJE]



1978. - Ward Christensen stvorio je CBBS, prvi računalni elektronski oglasni sustav, tijekom mećave u Chicagu
David Koncoš / datum: 16. 2. 2017. 18:35

CBBS (računalni sustav Bulletin Board) bio je računalni program stvorio Ward Christensen i njega i druge računalne dopustiti hobisti za razmjenu informacija između drugog.

U siječnju 1978. godine, Chicago je pogodio Veliki Blizzard 1978. , koji bačena rekord količine snijega diljem Srednjeg zapada. Među onima koji su uhvaćeni u njoj su Christensen i Randy SUESS, koji su bili članovi cache, Chicago Računalni hobisti 'Exchange. Upoznali su se u tom računalnom klubu u sredinom 1970-ih i postati prijatelji.

Christensen je stvorio za prijenos datoteka protokola za slanje binarnih računalne datoteke putem modema veza, koji je nazvan, jednostavno, modem. Kasnije poboljšanja programa potaknuti promjenu imena u sada poznato XMODEMA . Uspjeh ovog projekta potaknuti daljnje eksperimente. Christensen i SUESS postao zaljubljen u ideju stvaranja računalni sekretaricu i središte za razmjenu poruka, što bi omogućilo članovima pozvati sa svojim tada nove modeme i ostaviti najave za predstojeće susrete.

Međutim, oni potrebni neki miran vremena izdvojiti za takav projekt, a mećava im je da je vrijeme. Christensen radio na softveru i SUESS kamenim zajedno jedan S-100 računala staviti program na. Oni su imali radnu verziju u roku od dva tjedna, ali je tvrdio ubrzo nakon toga da ga je uzeo četiri, tako da se ne bi činilo kao "žuri" projekta. Vrijeme i tradicija su se naselili taj datum biti 16. veljače 1978.  Christensen i SUESS opisao svoje inovacije u članku pod naslovom "Hobi Kompjuterska Bulletin Board" u broju od studenog 1978 Byte Magazine .


[OPŠIRNIJE]



1564. - Rođen Galileo Galilei
David Koncoš / datum: 15. 2. 2017. 19:08

Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom i filozof. Nakon završenih medicinskih studija, posvetio se proučavanju geometrije i Arhimedovih djela, te postao jedan od najvećih fizičara i astronoma. Promatrajući njihanje svijećnjaka u pisanskoj katedrali, već kao student otkrio je izokroničnost njihala (izokronizam titranja je neovisnost periode titraja o amplitudi vlastitih titraja nekoga titrajnog sustava). Bio je profesor matematike u Pisi (od 1589. do 1592.), Padovi (od 1592. do 1610.), a od 1610. opet u Pisi. Za boravka u Padovi uglavnom se bavio problemima mehanike: proučavao je slobodni pad, gibanje niz kosinu, vodoravni hitac, istraživao izokronizam a zatim, proučavajući toplinsko rastezanje tekućina, konstruirao prvi termoskop. Istraživao je i otkrio kako se može konstruirati dalekozor. Godine 1609. demonstrirao je svoj izum na vrhu zvonika Svetoga Marka u Veneciji.

Izumom dalekozora započelo je plodno razdoblje Galileijevih astronomskih istraživanja i došla jedno za drugim značajna otkrića: Mliječna staza pokazala se kao golem skup zvijezda slaba sjaja; Mjesečeva površina pokazala se izbrazdanom dolinama i brjegovima; oko Jupitera kruže četiri satelita (Galilejanski mjeseci); Venera pokazuje mijene kao i Mjesec (Venerine mijene); na Sunčevoj površini vide se pjege (Sunčeve pjege).


[OPŠIRNIJE]



1876. - Elisha Gray i Alexander Graham Bell neovisno su jedan o drugome prijavili patent za telefon
David Koncoš / datum: 14. 2. 2017. 20:23

Telefon (iz grčkog: tele = udaljen i fon = glas) je uređaj za komunikaciju na daljinu, koji se koristi tako što prima i prenosi zvuk (uglavnom ljudski glas) s jednog mjesta na drugo i obratno. Većina telefona radi tako što prenosi električni signal preko složenog sustava telefonskih mreža koji omogućuje komunikaciju bilo kojeg korisnika telefona sa skoro bilo kojim drugim.


[OPŠIRNIJE]



Simon Bolivar postao predsjednik Perua, stvoreni Tom & Jerry, Kasparov izgubio od računala Deep Blue
Nikolina Čančar / datum: 10. 2. 2017. 11:30

Stanovnici Latinske Amerike sjetiti će se Simona Bolivara. Taj borac za nezavisnost bio je jedna od najzaslužnijih osoba za stvaranje južnoameričkih država Venecuele, Kolumbije, Ekvadora, Perua, Paname i Bolivije, a 10. veljače 1824. godine građani Perua izabrali su ga za predsjednika. Prije toga istu je dužnost obnašao u Kolumbiji, a nakon toga i u Boliviji.

Japan je 1904. godine, nakon iznenadnog napada, možda kao oblik predpremijere za Pearl Harbour, zaratio s Rusijom, a Velika Britanija je 1906. porinućem ratnog broda HMS Dreadnaught, najvećeg do tada, postala spremnija za ne tako daleki prvi svjetski rat.

Iako je 1940. godine najaktualniji bio globalni sukob, Hanna & Barbera upravo su te godine stvorili i danas rado gledane Toma i Jerryja koji svojim vječitim nadmudrivanjem i ratovanjem kao da nose pečat tog vremena.

Američka i sovjetska strana našle su se tijekom hladnoratovske prljave strateške 'igre' u pat poziciji te su 1962. godine razmijenile zarobljene pijune, Amerikancima se vratio zarobljeni pilot zrakoplova U2, Francis Gary Powers, dok su Rusi u zamjenu dobili svog špijuna Rudolfa Abela.

Garry Kasparov sjećati će se 10. veljače 1996. godine kao dana kada je jedan velemajstor po prvi put izgubio šahovsku partiju od strane računala, a to neće zaboraviti niti u IBM-u čije je superračunalo Deep Blue uspješno obavilo taj zadatak.

U Hrvatskoj je na današnji dan 1960. g. umro bl. Alojzije Stepinac, koji je svojim hrabrim istupom i zauzetošću obranio dostojanstvo Crkve i hrvatskog naroda. To su ljudske vrijednosti koje su bile važne tada, važne su i danas i bit će važne zauvijek


[OPŠIRNIJE]



Izmipljena odbojka, počeo lov na komuniste senatora McCarthyja, Beatlesi nastupili na Ed Sullivan Showu
Nikolina Čančar / datum: 9. 2. 2017. 21:07

Podjele između Sjevera i Juga završile su građanskim ratom koji je odnio desetke tisuća života. Secesionistički Jug ubrzo nakon otcjepljenja počela je graditi državnu strukturu, pa je tako na današnji dan 1861. godine Jefferson Davis, dotadašnji član Senata iz Mississipija.

Nakon rata američka se država počela brzo oporavljati. Život se uspio vratiti u normalu, pa je inventivnost počela dolaziti do izražaja. Voditelj vježbaonice u jednom YMCA centru u Massachusettsu, W. G. Morgan na današnji je dan službeno predstavio novi sport koji je smislio kako bi razbio monotoniju vježbanja, odbojku, koja se prilično brzo proširila svijetom i postala olimpijski sport.

No, bilo je i mračnijih poglavlja povijesti, ne tako davne, rođenih na ovaj dan. Hladni rat našao je svog glavnog promicatelja u senatoru Josephu McCarthyju čiji je izlazak na javnu pozornicu počeo 1950. godine izjavom da ima dokaze da pojedini službenici State Departmenta imaju iskaznice komunističke partije.

Beatlesu su počeli pokoravati svijet 1964. godine kada su uspjeli probiti medijsku blokadu i kao najpopularniji band svog vremena došli na Ed Sullivan Show.


[OPŠIRNIJE]



Normani protjerani iz dalmatinskih gradova, Elizabeta II okrunjena za kraljicu, dogodio se Orangeburški masakr
Nikolina Čančar / datum: 8. 2. 2017. 17:09

Mletački dužd Domenico Selvo 1075. godine protjerao je Normane iz dalmatinskih gradova koji su mu se svečano obvezali da nikada više neće dovoditi niti Normane niti druge strance u Dalmaciju čime su potvrdili vlast Venecije nad svojim teritorijima.

Na jugu engleske pokrajine Devon na današnji dan 1855. godine snježni pokrivač ujutro je osvanuo prekriven misterioznim tragovima koje su mještani pripisali ni manje ni više nego samom Nečastivom. Glavnu ulogu u tom nikada riješenom slučaju igralo je praznovjerje, ali usprkos sumnji u posjet od strane palog anđela nitko nije uspio objasniti tko je, ili što, ostavilo potkovaste tragove koji su se gotovo pravocrtno uz prekide protezali u duljini od stotinjak milja, a bilo ih je kako po livadama tako i po rubovima prozora i krovovima.

Na današnji dan 1952. Godine nakon smrti oca Georgea VI., Elizabeta II. proglašena je kraljicom Ujedinjenog Kraljestva. Krunidbu je imala tek godinu dana kasnije, a također na današnji dan, ali 1960. godine Elizabeta je izdala objavu kojom se njezina obitelj proziva House of Windsor, a njezini naslijednici od toga dana nose prezime Mountbatten-Windsor.

U Orangeburgu u američkoj saveznoj državi Južnoj Karolini 1968. godine odvila se tragedija poznata pod nazivom Orangeburški masakr. Radilo se o masovnom linčovanju crnih studenata sa sveučilišta Južne Karoline koji su pred gradskom dvoranom za kuglanje prosvjedovali protiv rasne segregacije. Iako su zbog ubojstva tri i teško ozlijeđivanje 31 osobe po prvi put na sudu završili policajci, njih devetorica, svi su usprkos svjedocima koji su vidjeli kada su bez provoda pucali u masu studenata, oslobođeni.


[OPŠIRNIJE]



Emile Zola izašao pred sud, izašao Monopoly, održana premijera Pinocchia i potpisan Ugovor iz Maastrichta
Nikolina Čančar / datum: 7. 2. 2017. 18:07

Emile Zola na današnji je dan 1898. godine izašao pred sud u Parizu zbog svog pamfleta J'Accuse kojim je optužio francusku vladu za antisemitizam i nepravedno utamničenje Alfreda Dreyfusa, časnika generalštaba francuske vojske koji je optužen za špijunažu. Zola je tvrdio da je Dreyfus optužen bez dokaza, no na kraju je proglašen krivim i pobjegao je u Englesku kako bi se spasio zatvora.

Na današnji dan 1907. godine održan je i poznati Marš blata, prvo veliko javno okupljanje koje su organizirale američke sufražetkinje, preteče feministica, kako bi se izborile za ženska prava. Na žalost, u nekim visoko razvijenim zemljama prava žena počela su se poštovati puno, puno kasnije, pa su tako 1971. godine žene dobile pravo glasa u Švicarskoj!

Da ne bi sve bilo tamno, pobrinuli su se u Hasbru, preciznije u njihovoj podružnici Parker Brothers koji su na današnji dan 1935. godine izbacili na tržište jednu od najdugovječnijih i najpopularnijih igara na svijetu, Monopoly.


[OPŠIRNIJE]



Francuska priznala SAD, braća Dalton izvela prvu pljačku vlaka, najveći val od tsunamija u povijesti, pao avion s igračima Manchester Uniteda
Nikolina Čančar / datum: 6. 2. 2017. 20:15

Dvije godine nakon završetka rata za oslobođenje Francuska je priznala novostvorene Sjedinjene Američke Države, koje je i podržavala cijelim tijekom borbe za neovisnost. Reakcija britanske krune bila je brza i očekivana: poslali su Francuzima objavu rata.

Svi ljubitelji stripova prije ili kasnije sreli su se s braćom Dalton, negativcima u serijalu o spretnom kauboju Lucky Lukeu (Taličnom Tomu za starije generacije). Zanimljivo je da su upravo na današnji dan zloglasna braća izvela svoju prvu pljačku vlaka. No, sličnost sa stripom ovdje zapravo tek počinje, jer su sva četvorica, ironično, tijekom mladosti bili ne samo na strani zakona nego i njegovi predstavnici.

Od velikih požara koji su uništavali metropole, na današnji se dan dogodio onaj u Constantinopolu, današnjem Istanbulu, koji je najveći dio stanovnika ostavio bez krova nad glavom, 1911. godine.

Dvadeset i dvije godine kasnije majka svih oluja na Pacifiku je uspjela podići najveći izmjereni val u povijesti koji nije posljedica tsunamija, 34 metra visoko čudovište u moru kraj Manile.

Tužan dan za Old Trafford, navršava se 52. godina od pada aviona u kojem je 7 igrača Manchester Uniteda izgubilo život.


[OPŠIRNIJE]



1972. - Otvorene su prve zimske olimpijske igre u Aziji (Sapporo, Japan)
David Koncoš / datum: 3. 2. 2017. 20:03

XI. Zimske olimpijske igre su održane 1972. godine u gradu Sapporu u Japanu. Bio je to prvi puta da su Zimske olimpijske igre održane u Aziji, odnosno čak i prve ZOI održane izvan Europe ili SAD-a.

Pitanje odnosa profesionalnog i amaterskog športa još uvijek nije bilo potpuno razriješeno. Austrijskom skijašu Karlu Schranzu je nastup zabranjen zbog toga što mu je jedan proizvođač skijaške opreme platio za reklamiranje skijaške opreme. Istovremeno su na Igrama nastupali primjerice hokejaši iz istočne Europe koji su mahom svi se profesionalno bavili tim športom u svojim zemljama odnosno za to bili i plaćeni. Zbog te su činjenice Igre bojkotirali hokejaši Kanade, koji u svoju momčad nisu smjeli uvrstiti profesionalce iz NHL lige a morali su se natjecati protiv profesionalaca iz SSSR-a ili Čehoslovačke.

U natjecateljskom programu su se istaknuli sljedeći pojedinci i momčadi:


[OPŠIRNIJE]



1935. - U Poljskoj je prvi put upotrijebljen poligraf (detektor laži)
David Koncoš / datum: 2. 2. 2017. 18:58

Poligraf (poli- + -graf) je popularno nazvan "detektor laži". To je uređaj kojim je moguće mjerenje i registriranje većega broja fizioloških funkcija, npr. pulsa, krvnoga tlaka, tjelesne temperature, disanja i dr. Budući da pri čuvstvenom uzbuđenju dolazi do promjena pojedinih fizioloških funkcija koje se mogu registrirati s pomoću poligrafa, taj se uređaj koristi u kriminalistici za provjeravanje istinitosti iskaza osoba koje se nalaze pod istragom.


[OPŠIRNIJE]



2003. - NASA-in Space Shuttle Columbia raskomadao se nad Teksasom tijekom povratka u Zemljinu atmosferu u svojoj 28. i završnoj misiji
David Koncoš / datum: 1. 2. 2017. 19:59

Space Shuttle Columbia (NASA Orbiter Vehicle Designation: OV-102) bio je drugi izrađeni, i prvi Space Shuttle korišten za svemirske letove u floti orbitera NASA-e.

Prvi puta lansiran u misiji STS-1, prvoj misiji Space Shuttle programa, obavio je 27 misija prije nego je uništen u nesreći tijekom povratka u atmosferu 1. veljače 2003. na kraju misije STS-107. Svih sedam astronauta je poginulo. Nakon nezavisne istrage o uzrocima katastrofe NASA je odlučila povući flotu Space Shuttle orbitera 2011. u korist, kasnije otkazanih, programa Constellation i letjelice s ljudskom posadom Orion.


[OPŠIRNIJE]



Na današnji dan pred 38 godina ubijen Mahatma Gandhi
David Koncoš / datum: 30. 1. 2017. 11:11

Ljudi slobodne misli današnji dan ne pamte po dobrom. Događaji od pred nekoliko stotina godina uglavnom nisu bili pretjerano zanimljivi i pamtljivi, no bliža prošlost prilično je tamna. Za početak, 1933. godine Njemačka je dobila novog kancelara nakon što je godinu dana trajala kriza vlade. Paul von Hindenburg pozvao je šefa najbrojnije stranke da preuzme mjesto premijera, nažalost, to je bio Adolf Hitler.

Nakon što su Hitlerove sulude ideje okrenule svijet naglavačke, završetak Drugog svjetskog rata donio je slobodu mnogim narodima koji su stotinama godina bili kolonije velikih sila. Indija je postala samostalna država, a na čelo je došao vođa nenasilnog otpora Britancima, Mohandas Gandhi, prozvan Mahatma. Nažalost, nije dobio pravu priliku povesti Indiju naprijed, jer je na današnji dan 1948. godine ubijen.


[OPŠIRNIJE]



Pretorijanci ubili Kaligulu, u SAD počela zlatna groznica, prvi Apple pojavio se u prodaji
Nikolina Čančar / datum: 24. 1. 2017. 21:53

Sumanuti rimski car Gaius Caesar, znan i kao Kaligula, nakon što je konja proglasio rimskim senatorom i zapalio cijeli grad, prema legendi skladajući stihove uz liru pritom, dojadio je svojim podanicima i ubijen je na današnji dan 41. godine prije Krista. Naslijedio ga je Klaudije, fizički deformirani nećak nešto prilagođenijeg uma.

Divlji zapad nikad ne bi bio tema tolikih filmova da James W. Marshall nije na današnji dan 1848. godine pronašao zlatnu žilu u Sutters Millu kraj Sacramenta. Dok su se Europljani bunili protiv svojih careva i dizali revolucije, Amerikanci, novopečeni i oni s par generacija iza sebe pohrlili su u Kaliforniju, zastajući često putem što je dovelo do naseljavanja srednjeg dijela SAD, doma svih kaubojaca.

Pet godina nakon boljševičke revolucije i dan nakon smrti njenog vođe Vladimira Iljiča Lenjina St. Petersburg, grad duge i bogate tradicije promijenio je ime u Lenjingrad u čast preminulog vođe.

Tijekom Drugog svjetskog rata dogodilo se nekoliko važnih sastanaka koji su iscrtali zemljovid svijeta kakav danas poznajemo, a prvi od njih dogodio se upravo na današnji dan 1943. godine u Casablanci, kada su Franklin Delano Roosevelt i Winston Churchill sjeli za stol i razradili strategiju borbe protiv Hitlera.

Kao bizaran nastavak prošlog paragrafa, upravo 24. siječnja 1972. godine na otoku Guamu iz šume je izašao japanski narednik Shoichi Yokoi, pokušavši se predati Amerikancima misleći da rat još uvijek traje.

Ovo je važan datum i za zaljubljenike u računala sa znakom jabuke - naime, 1984. godine na današnji je dan prvi Apple MacIntosh krenuo u prodaju. Dvadeset i šest godina i bitno više milijardi dolara kasnije, Jabuka vlada svijetom ...Slavne osobe rođene na današnji dan uključuju rimskog cara Hadrijana, graditelja znamenitog zida u Velikoj Britaniji, namijenjenog obrani od Pikta, najpoznatijeg kastrata Farinellija, pjevača Neila Diamonda, tragično ubijenu Sharon Tate, tragično preminulog kolegu Johna Belushija, glumicu Nastassju Kinski i gimnastičarku Mary Lou Retton.


[OPŠIRNIJE]



Kraljica Viktorija prepustila prijestolje sinu Georgeu, rascijepljen prvi atom na sveučilištu Columbia
Nikolina Čančar / datum: 23. 1. 2017. 21:49

Hrpica otoka usred ničega krajem prošlog stoljeća izazvala je rat Argentine i Velike Britanije, štoviše Margaret Thatcher poslala je flotu razarača i nosača aviona da vrati Falklande pod britansku krunu. Inače, otočje je Španjolska prepustila Britancima 1771. godine., na današnji dan.

Kraljica Viktorija, najdugovječniji monarh ljepšeg spola, na današnji je dan 1901. godine prepustila mjesto Georgeu V., nakon pune 63 godine na tronu Velike Britanije. Istovremeno ju je tako duga vladavina postavila na četvrto mjesto svih vremena.

Par godina nakon toga, 1905. godine, dogodio se prvi Bloody Sunday, kad su carske trupe svladale pobunu u St. Petersburgu.

Ne mnogo kasnije, 1939. godine, znamenito sveučilište Columbia postiglo je cijepanje prvog atoma u povijesti. Čovjek je ušao u samu osnovu postojanja, istovremeno osiguravajući prilično kvalitetan izvor energije i omogućujući zastrašujuće oružje koje je razvijeno u samo nekoliko godina i, za sada, aktivirano samo dva puta protiv drugih ljudi. Neka ostane tako zauvijek.Rođendani slavnih osoba na današnji dan uključuju Sir Francisa Bacona, Lorda Byrona, Augusta Strindberga, glumice Lindu Blair i Diane Lane i našeg tornja pod koševima Stojka Vrankovića.


[OPŠIRNIJE]



Sazvan je prvi britanski parlament, proglašena je sekularna Republika Turska, rodili se Federico Feliini i David Lynch
Nikolina Čančar / datum: 20. 1. 2017. 17:32

Razmišljanja o parlamentarnoj demokraciji nestala su sa starim Grcima i trebalo im je prilično dugo da se ponovno pojave. Tek, ili možda već, 1265. godine sazvan je prvi britanski parlament na današnji dan pod predsjedanjem Earla of Leicestera.

Opijumski ratovi tresli su Aziju sredinom devetnaestog stoljeća, a Britanci su kao i obično najviše profitirali. Tako je na današnji dan 1841. godine Hong Kong pripao Velikoj Britaniji, da bi se nakon pedesetak godina potpisao ugovor o najmu koji je istekao i Hong Kong je nakon stotinu i pedeset godina pod britanskom krunom vraćen Kini.

Nekad velika sila koja je pokorila velik dio susjednih zemalja svedena je u današnje granice. Otomansko carstvo se raspalo i Kemal Ataturk, Otac nacije, na današnji je dan proglasio sekularnu Republiku Tursku.

Današnji dan tradicionalno je svake četvrte godine rezerviran za inauguraciju novog američkog predsjednika, a prvi se puta to dogodilo 1937. godine. No, samo pet godina kasnije na konferenciji održanoj na jezeru Wannsee nacisti su prvi puta spomenuli konačno rješenje, plan za potpuno istrebljenje Židova u Europi.

Prvi album Beatlesa u SAD izašao je upravo na današnji dan 1964. godine pod imenom Meet the Beatles, a najstariji američki predsjednik na dan stupanja na dužnost bio je Ronald Reagan, kojem je 1981. godine bilo 69 godina i 349 dana.

Rođendani slavnih osoba na današnji dan uključuju redatelje Federica Fellinija i Davida Lyncha te glumca Martina Landaua. 


[OPŠIRNIJE]



Inauguracija Dwighta Eisenhowera izgubila bitku na TV sa serijom I Love Lucy, Indira Gandhi postala premijerka Indije
Nikolina Čančar / datum: 19. 1. 2017. 17:29

Različiti segmenti života imali su prilično različit pristup ukidanju ropstva u SAD. Najliberalnijim su se dijelom pokazala tajna društva, jer je osnivanje prve masonske lože za Afroamerikance bilo odobreno nepunih osam godina nakon Lincolnovog proglasa, 1871. godine u New Jerseyu.

Sportsko natjecanje s dugom tradicijom omiljeno je među gledateljima i privlači sponzore bez većih poteškoća, a to se naročito odnosi na biciklističku utrku Tour de France, koja je predstavljena svijetu upravo na današnji dan 1903. godine. Francuzi su zaslužni i za još jednu novinu, neonske reklame, koje je Parižanin George Claude patentirao u SAD 1915. godine.

Možda i najzanimljiviji podatak o američkim predsjednicima je da je inauguraciju Dwighta Eisenhowera 1953. godine izgubila prvo mjesto najgledanijeg programa od epizode jedne od prvih sapunica I Love Lucy. Naime, navedena Lucy upravo je tog dana rodila sina Rickyja, što je gledalo više Amerikanaca nego ceremoniju stupanja na vlast novog predsjednika. Dvije godine kasnije upravo je Eisenhower odobrio prvi prijenos konferencije za tisak na televiziji.


[OPŠIRNIJE]



James Cook stigao na Havaje, predstavljen je prvi rendgenski stroj, avion je sletio na ploveći nosač i osnovan je Bentley
Nikolina Čančar / datum: 18. 1. 2017. 17:27

James Cook bio je engleski pomorac i istraživač, čuven po svojim trogodišnjim putovanjima u istraživanju južnog Pacifika i priobalnih voda Sjeverne Amerike. Na svom trećem putovanju Tihim oceanom, u potrazi za prolazom koji bi preko sjevera povezivao Tihi s Atlanskim oceanom, na Havaje stiže britanski kapetan James Cook. Dogodilo se to 18. siječnja 1778. Tada nazvane Sandwich otoke koji će se kasnije preimenovati u Havaje. Otočje je tako nazvao po svom zaštitniku Johnu Montaguu, grofu od Sandwicha.  I to je kraj "svijeta za sebe" i izolacije u kojoj su živjeli stanovnici Havaja, ali i kraj jedne od najsofisticiranijih civilizacija tog dijela svijeta. Otad će Havaji postati najpoznatije usputno stajalište, neka vrsta pit stopa, na svim trgovačkim rutama preko Tihog oceana.

Rentgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 10 i 0,01 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja. Najpoznatija njihova primjena je u dijagnostičkoj radiografiji i kristalografiji. Zbog svoje energije ubrajaju se u ionizirajuće zračenje. Wilhelm Conrad Röntgen objavljuje 1895. da je u modificiranoj Crookesovoj cijevi otkrio nevidljive zrake koje izazivaju fluorescenciju, prolaze kroz materiju, te se ne otklanjaju u magnetskom polju. Röntgen je te zrake nazvao X-zrake zbog njihove nepoznate prirode. Nedugo nakon toga, točnije 18. siječnja 1896. predstavljen je prvi stroj koji primjenjuje takvo zračenje.

Eugene Burton Ely bio je jedan od pionira avijacije, zaslužan za prvo polijetanje i slijetanje aviona na neki brod. Dogodilo se to upravo na danšnji dan, kada je Ely uspješno sletio na američku krstaricu USS Pennsylvania u luci San Francisca.

Bentley Motors Limited je engleski proizvođač luksuznih automobila. Sjedište tvtke je u gradu Crewe. Osnovao ju je 18. siječnja 1919. godine Walter Owen Bentley., koji je u Prvom svjetskom ratu proizvodio motore za zrakoplove. Od 1998. Bentley je u vlasništvu Volkswagen Grupe.


[OPŠIRNIJE]



Patentiran WC kotlić, Amerikanci kupili Djevičanske otoke, izašao prvi strip o Popaju, izdan prvi album Led Zeppelina
Nikolina Čančar / datum: 17. 1. 2017. 17:21

Veliki engleski pomorac i istraživač, James Cook, je 14. siječnja 1773. prije svih drugih prešao arktički krug. Tražio je kontinent južno od Nove Nizozemske i došao do 67°16' zemaljske širine. Prema jugu je ponovno otplovio krajem iste godine, dva puta prešao arktički prsten i zaključio da bi (ako postoji) kontinent na tim temperaturama bio ekonomski beznačajan. Kapetan Cook je u svoja tri putovanja (1976.-1979.) odredio granice Pacifika, otkrio Novi Zeland, Australiju i Havaje.

Na današnji dan 1861. patentiran je jedan zanimljiv izum kojeg svakodnevno koristimo - WC kotlić. Izumio ga je Thomas Crapper, a imao je zasebni tank s vodom i lanac za povlačenje. Iako kotlić nije izvorno njegovo otkriće, unaprijedio je sustav za pražnjenje spremnika što je u to vrijeme bio velik napredak.

Danci su 1917. Djevičanske Otoke prodali Amerikancima za 25 milijuna dolara u zlatu. Američki Djevičanski otoci, većim dijelom teritorija čine nacionalni park, a godišnje privuku oko dva milijuna posjetitelja.

Popaj, simpatični mornar iz stripova i crtića kojem špinat daje ogromnu snagu, po prvi se puta pojavio upravo na današnji dan 1929. godine u stripu "Thimble Theatre". Izmislio ga je Amerikanac Elzie Crisler Segar.

Današnji dan u glazbenoj industriji važan je po prvom američkom albumu Led Zeppelina. Britanski rokeri prodali su preko 300 milijuna albuma diljem svijeta i srušili rekord Beatlesa po broju dijamantnih ploča. S druge strane oceana, upravo su Beatlesi 17. siječnja 1969. u Velikoj Britaniji izdali svoj 10. album Yellow Submarine.


[OPŠIRNIJE]



Ivan Grozni postao ruski car, engleski parlament zabranio katoličanstvo, prvo zasijedanje Lige naroda,
Nikolina Čančar / datum: 16. 1. 2017. 20:49

Ivan IV., poznatiji pod imenom Ivan Grozni, bio je prvorođeni sin tada već staroga velikog kneza Moskve Vasilija III. . U trenutku očeve smrti 3. prosinca 1533. godine Ivan IV ima samo 3 godine i titulu velikog kneza. Po očevoj samrtnoj želji tijekom njegovog maloljetništva regent postaje djetetova majka Jelena Glinska. Krajem 1546 godine u vodećim državnim i crkvenim krugovima se došlo do zaključka kako je vrijeme za ukidanje regenstva. Kako bi se taj trenutak dostojno proslavio donijeta je odluka da se Ivana IV. okruni za cara Rusije. Ivan je okrunjen na današnji dan 1547. godine krunom Monomaha koju je po legendi bizantski car Konstantin IX. Monomah darovao svome unuku velikom knezu Kijeva Vladimiru Monomahu Zajedno s tom krunidbom Ivan IV. je trebao izabrati između tisuću kćerki iz plemićkih porodica svoju buduću suprugu. Njegov izbor je pao na Anastaziju kćer Romana, praoca dinastije Romanov.

Borbe raznih država protiv vlasti rimskih papa prožimale su cijeli srednji vijek, a nerijetko su radili i mačevi, pa i u papskim rukama. Jedna od najbuntovnijih je oduvijek bila Engleska, koja nije mogla trpiti diktat Vatikana. Nakon dugog natezanja, Englezi su sve nesuglasice razriješili na najjednostavniji mogući način - na današnji dan 1581. godine parlament je proglasio katolicizam nezakonitom vjerom.

Ratno 20. stoljeće obilježeno je i raznim inicijativama koje su stremile svjetskom miru, ma kako se neuspješne poslije pokazale. Tako je godinu dana nakon javnog predstavljanja Lige naroda, u Parizu održano i prvo zasijedanje Vijeća Lige naroda, preteče današnjih Ujedinjenih naroda. No, kao i prethodnici, a i sljednici, Liga naroda pokazala se neuspješnom institucijom.


[OPŠIRNIJE]



Napoleon se okrunio za cara, obavljena prva kontrolirana nuklearna reakcija, Senat raspustio McCarthyjevu komisiju
Nikolina Čančar / datum: 2. 12. 2016. 12:26

Nije lako biti papa, a jedan od boljih dokaza za tu tvrdnju je posao koji je na današnji dan 1804. godine morao obaviti papa Pio VII. Naime, nakon dugog opiranja, okrunio je Napoleona Bonapartea za cara Francuske. Devetnaest godina kasnije, preko oceana, američki predsjednik James Monroe (da, onaj po kojem je poznata MM uzela prezime) predstavio je svoju poznatu doktrinu sprječavanja širenja europskih zemalja na zapadnu hemisferu.

Svega par godina prije nego što je Abraham Lincoln ukinuo ropstvo, poznati borac za prava robova John Brown obješen je zbog svog napada na Harper's Ferry.

Drugi svjetski rat tek se zahuktavao 1942. godine, a već se mogao nazrijeti kraj. Naime, na današnji dan te godine na Sveučilištu u Chicagu uspješno je pokazana prva kontrolirana nuklearna reakcija, koja je niti tri godine kasnije našla svoju strašnu primjenu u bombama bačenima na Hiroshimu i Nagasaki.

No, bilo je i sretnijih trenutaka, a najviše su odahnuli Amerikanci 1954. godine kada je Senat napokon spriječio daljnji progon vještica koji je provodio republikanski senator iz Wisconsina, zloglasni Joseph R. McCarthy.Pred dvadeset šest godina medicina je uspjela napraviti malo čudo, jer je Barney Clark postao prvi čovjek s ugrađenim umjetnim srcem, a šest godina kasnije muslimanske su zemlje dobile prvu premijerku u povijesti, kada je Benazir Bhutto postala prva dama Pakistana.

Što se tiče rođendana, na današnji je dan rođen jedan od kontroverznijih autora prema čijim su djelima nastali neki od klasika filmske industrije, Grk Zorba i Posljednje Kristovo iskušenje, Nikos Katzantsakis. Poznati novinski magnat, inspiracija za građanina Kanea, Randolph Hearsttakođer bi danas slavio rođendan, kao i Gianni Versace, tenisačica Tracy Austin i njena uspješnija kolegica s ovih prostora Monica Seleš. Rođendane danas slave i pop pjevačice Britney Spears i Nelly Furtado.


[OPŠIRNIJE]



Prva tiskana priča o Sherlocku Holmesu, uhapšena Rosa Parks zbog vožnje autobusom, Antarktika dobila status zaštićenog kontinenta
Nikolina Čančar / datum: 1. 12. 2016. 12:22

Predsjednički izbori u SAD nekad su bili bitka više osoba, pa su tako 1824. godine na današnji dan članovi Predstavničkog doma Kongresa morali birati predsjednika između Johna Q. Adamsa, Andrewa Jacksona, Williama Crawforda i Henryja Claya jer niti jedan nije dobio potreban broj glasova stanovnika za pobjedu. Kongres je na kraju izabrao Johna Q. Adamsa za predsjednika SAD.

Pravi fanovi znaju da je prvi dan prosinca 1887. godine donio svijetu jednog od najzanimljivijih fiktivnih junaka, Sherlocka Holmesa. Prva tiskana priča o genijalnom detektivu bila je „A Study in Scarlet".

Tek je pedeset i četiri godine prošlo od hapšenja Rose Parks, Afroamerikanke koja je u svom rodnom Montgomeryju u Alabami izazvala sablazan kad je sjela na prednje sjedalo u autobusu, koje je bilo rezervirano za bijelce. Hapšenje Rose Parks izazvalo je žestoke reakcije koje su, nakon godina borbe, rezultirale jednakim pravima svih stanovnika SAD.

Četiri godine nakon toga dvanaest je zemalja, uključujući SAD, potpisalo ugovor kojim je Antarktika dobila status zaštićenog kontinenta, bez ičije vojne prisutnosti. A 1997. godine na današnji je dan počeo sastanak više od 150 zemalja u Kyotu, gdje je nakon deset dana pregovora potpisan Protokol iz Pred deset godina nastala je najveća svjetska tvrtka spajanjem naftnih divova Exxona i Mobila, koja je ovog mjeseca u jednom trenutku prepustila prvo mjesto Volkswagenu, što je trajalo samo pola sata.

Izgleda da je današnji dan kao stvoren za muzičke kreativce, jer je desetak velikih ruskih i francuskih kompozitora rođeno prvog dana prosinca. Osim njih, rođendan slavi i Woody Allen, zatim komičar Richard Pryor, tehnološki vizionar i trendsetter Nicholas Negroponte, šef laboratorija MIT-a i Bette Midler, a bilo je i zločestijih tipova, poput najpoznatijeg kolumbijskog trgovca kokainom Pabla Escobara koji regulira emisije štetnih plinova.


[OPŠIRNIJE]



Kleopatra počinila samoubojstvo, počela gradnja prvog podvodnog tunela u Chicagu, poslana prva slika preko oceana radio signalom
Nikolina Čančar / datum: 30. 11. 2016. 17:48

Na današnji dan 30. godina prije Krista samoubojstvo je počinila egipatska kraljica Kleopatra. Bila je grčkog podrijetla i dolazila iz dinastije Ptolomejevića, a poznata je po svojim zavodničkim sposobnostima kojima je uspjela pridobiti naklonost i potporu Gaja Julija Cezara. Uz nju se vezuju mnoge afere i teorije zavjera. Sigurno je tek da je njenim samoubojstvom na nekoliko stoljeća nestala samostalna egipatske država.

Izgradnja prvog američkog podvodnog tunela započela je na današnji dan 1866. u Chicagu. Nakon tri godine rada dovršena je prometna cijev ispod rijeke, a troškovi izgradnje popeli su se na tada visokih 500.000 dolara. Tunel je imao dva traka i poseban dio za pješački prijelaz, no tek 1907. dopušten je redovit automobilski promet.

Godine 1924. poslana je prva prekooceanska slika putem radio signala. Richard H. Ranger izumio je uređaj pomoću kojeg se bežično mogu slati poruke na velikim udaljenostima i njegov se izum smatra ključnium u razvoju telefaksa kakvog danas poznajemo. Slika predsjednika Calvina Coolidgea usješno je poslana iz New Yorka u London, ali je komercijalna upotreba uređaja uslijedila tek nakon dvije godine.Jedan od najvećih političara 20. stoljeća, Winston Leonard Spencer Churchill, rodio se 30. studenoga 1874. Bio je jedan od rijetkih koji su digli glas upozorenja kada su u Njemačkoj vlast preuzeli nacisti na čelu s Adolfom Hitlerom, a najpoznatiji je kao premijer Velike Britanije tijekom Drugog svjetskog rata. Osvojio je 1953. Nobelovu nagradu za književnost zahvaljujući knjigama u kojima je opisao modernu englesku i svjetsku povijest. Godine 2002. godine izabran za najvećeg Britanca u povijesti u anketi 100 najvećih Britanaca.

Na današnji dan 1667 rođen je Jonathan Swift, irski književnik i autor Gulliverovih putovanja. Godine 1835. rodio se Samuel Clemens poznatiji kao Mark Twain. Američki pisac i humorist u djelu Pustolovine Toma Sawyera slavi djetinjstvo u gradu na obali Mississippija, a njegovim najboljim djelom smatraju se Pustolovine Huckleberry Finna. Britanski filmski redatelj i producent, Ridley Scott, na svijet je došao 1937., a rođendan na današnji dan slave i pjevač Billy Idol (1955.) te glumac Ben Stiller (1965.).

 


[OPŠIRNIJE]



Osnovana Barcelona, usvojena Rezolucija 181 o podjeli Palestine, Rusi bombardirali Grozni
Nikolina Čančar / datum: 29. 11. 2016. 17:39

Na današnji dan davne 1877. godine Thomas Edison demonstrirao je  prvi ručno pokretani fonograf - uređaj za snimanje i reprodukciju zvučnih zapisa. Zvuk je bio zabilježen na brazdi rotirajućeg valjka. Titranje igle, koja je klizila duž brazde, prenosilo se na membranu i pretvaralo u akustičke valove. Petnaestak godina kasnije zamijenio ga je gramofon.

Na samom kraju 19. stoljeća rodio se jedan od najvećih i najuspješnijih  nogometnih klubova na svijetu španjolska Barcelona, a za sve je 'kriv' švicarski nogometni pionir Joan Gamper.

Sredinom 20. stoljeća, preciznije 1944. godine Albanija je oslobođena od nacističke kontrole pa se 29. studenoga slavio kao Nacionalni dan ili Dan oslobođenja. Godinu dana kasnije Jugoslaveni su ukinuli monarhiju i proglasili republiku.

Godine 1947. posebna komisija Ujedinjenih naroda usvaja rezoluciju 181. kojom se predlaže plan podjele Palestine. Palestina je do današnjeg dana ostala jedno od najkompleksnijih političkih problema s kojim se svijet suočava. Sredinom sedamdesetih godina prošloga stoljeća eruptirao je vulkan Kilauea na Havajima.U prvoj polovici devedesetih godina također prošloga stoljeća politička situacija bila je napeta diljem svijeta između ostalog i u Čečeniji čiji je glavni grad Grozni na današnji dan bombardiran od strane ruskih snaga.

Rođendan na ovaj dan imaju austrijski fizičar Christian Doppler, spisateljica Louisa May Alcott, pisac C.S. Lewis ("Kronike iz Narnije") te glumica Kim Delaney.


[OPŠIRNIJE]



Magellan prošao kroz prolaz koji je dobio njegovo ime, Lady Astor prva žena u britanskom parlamentu, počeo sastanak u Teheranu
Nikolina Čančar / datum: 28. 11. 2016. 17:28

Na današnji dan 1520. godine portugalski je moreplovac Ferdinand Magellan prošao kroz prolaz koji danas nosi njegovo ime. Tjesnac na samom jugu južnoameričkog kontinenta tražili su već godinama. Nakon što je Magellan poginuo na Molučkim otocima šest mjeseci kasnije, jedan brod iz njegove flote uspio je stići do Španjolske i postati prvi koji je obišao svijet.

Bitan dan za britansku demokraciju također ima današnji nadnevak, jer je prva žena koja je ušla u britanski parlament to ostvarila na današnji dan 1919. godine. Uspjeh u borbi za ravnopravnost spolova ostvarila je Lady Astor, britanska aristokratkinja rođena u SAD.

Prvi u nizu sastanaka na kojima su se kovali planovi za pobjedu Saveznika i podjelu svijeta na interesne zone između Churchilla, Roosevelta i Staljina dogodio se na današnji dan u Teheranu 1943. godine, kada su položeni temelji svijeta kakvog danas poznajemo.


[OPŠIRNIJE]



Oslobođeni robovi s Amistada, izbio Iran Contra skandal, osnovan Department of Homeland Security
Nikolina Čančar / datum: 25. 11. 2016. 14:24

New York, zadnja utvrda britanske vojske na teritoriju bivše kolonije Amerike evakuirana je na današnji dan 1783. godine. No, takav događaj nije toliko značajan u povijesti kao onaj koji se dogodio 1841. godine. Naime, tada je bivši predsjednik Sjedinjenih Država John Quincy Adams uspio ishoditi oslobađajuću presudu za 53 roba s broda Amistad.

Afrički robovi, oteti iz svojih sela i utrpani na brod za Ameriku, pobunili su se tijekom plovidbe i pobili posadu, ostavivši na životu samo navigatora, u nadi da će ih vratiti kući. No, on ih je uspio prevariti i dovesti u SAD, gdje su pristali na Long Islandu. Duga pravna bitka naposlijetku je zainteresirala bivšeg predsjednika koji je nadahnutom obranom uspio osloboditi sirote zarobljenike i vratiti ih u domovinu godinu dana kasnije.

Gotovo stotinu godina ovo je bio prilično običan dan, bez velikih događaja, da bi u zadnjih desetak godina nekoliko događaja ponovno izvuklo 25. studeni u žižu zanimanja. 1986. godine izbio je skandal Iran Contra, financiranje iranske oporbe islamskoj vlasti od strane, koga drugoga, SAD. Dvije godine kasnije Jiang Zemin postao je prvi šef kineske države koji je posjetio Japan nakon Drugog svjetskog rata, a kubanski dječak Elian Gonzalez spašen je s olupine ispred obale Floride, a bitka za njegov ostanak u SAD napregnuo je granice američkog pravnog sustava.

I ljubitelji teorija zavjere imaju ovaj datum u svojim datotekama, jer je više od godinu dana nakon napada na SAD 11. rujna 2001. godine predsjednik George Bush ustanovio danas prilično zloglasnu instituciju zvanu Department of Homeland Security, tijelo vlade SAD za koje nitko točno ne zna niti što radi niti što sve smije.


[OPŠIRNIJE]



Teorije zavjere spominju današnji datum u gotovo svakom tekstu posvećenom politici, izašlo Podrijetlo vrsta Charlesa Darwina, ubijen Lee Harvey Osvald
Nikolina Čančar / datum: 24. 11. 2016. 14:20

Zemlja iz bajke, puna čudnih životinja i još čudnijih legendi, Tasmanija, otkrivena je na današnji dan 1642. godine. Čuveni moreplovac i istraživač Abel Tasman dotakao je njene obale i prozvao je Van Diemen's Land. Čovjek koji je prvi oplovio Australiju i dokazao da nije povezana s Atlantidom na istom je putovanju došao do Novog Zelanda i Tonge.

Jedna od knjiga koja je izazvala najviše buke u povijesti, Podrijetlo vrsta Charlesa Darwina izašla je iz tiska na današnji dan 1859. godine. Rezultat višedesetljenih istraživanja i putovanja Darwin je sažeo u teoriji evolucije, koja je odmah postala predmet žestokih napada kako vjerskih tako i znanstvenih krugova. Znanstvenici su u međuvremenu prešli na Darwinovu stranu, ali religioznih fanatika koji je javno spaljuju ima još uvijek.

Dan kontroverzi ne prestaje, jer je danas rođendan i jedne organizacije čije djelovanje ima upitan utjecaj na američko društvo. National Rifle Association, moćna grupa koja se zalaže za pravo svakog građana da ima punu kuću oružja, od damskih pištoljčića to tenkova i nuklearnih podmornica.

Teorije zavjere također spominju današnji datum u gotovo svakom tekstu posvećenom politici. 1963. godine ubijen je Lee Harvey Oswald, osoba koja je bila optužena za ubojstvo JFK-a. Jack Ruby, atentator, našao se na nerasvijetljen način u blizini Oswalda i izbušio ga s nekoliko metaka, neometan od Oswaldovih čuvara. Ruby je osuđen na smrt, no uspješno se žalio, ali se razbolio i umro kada je dobio novi datum suđenja.


[OPŠIRNIJE]



Švedska pogubila zadnjeg osuđenika pred više od stotinu godina, izašao prvi broj časopisa Life, BBC počeo emitirati Dr. Whoa
Nikolina Čančar / datum: 23. 11. 2016. 20:24

Na današnji je dan 1863. počela bitka kod Chattanooga kad su sjevernjačke snage predvođene generalom Ulysses S. Grantom priskočile u pomoć desetkovanim snagama iz Chattanooha iz Tennesseeja i krenule u protunapad na jedinice Konfederacije.

Točno 26 godina kasnije prvi juke-box stavljen je u uporabu u Palais Royale Saloonu u San Franciscu. Vrhunac popularnosti stroj je imao u 50-ima i 60-ima prošlog stoljeća.

Švedska je danas jedna od najboljih zemalja za život gledajući iz raznih aspekata. Od socijalne uređenosti, liberalnosti i demokracije do ljudskih prava, ta je zemlja čist primjer gotovo savršenog uređenja. Upravo u sferi ljudskih prava se posebno ističe, neke zemlje osuđuju na smrt i dan danas - Švedska je to posljednji put učinila prije100 godina kad je pogubljen posljednji kriminalac Johan Alfred Ander.

Godine 1936. izišao je prvi broj svjetski poznatog časopisa Life, tjednika koji se uglavnom temeljio na foto-novinarstvu. Od 1972. izlazio je kao mjesečnik. Radi se o najutjecajnijem fotografskom časopisu koji je dominirao tržištem preko 40 godina.

BBC je 1963. emitirao prvu epizodu najdugovječnije znanstveno fantastične sage „Doctor Who" u kojoj je glavnu ulogu imao William Hartnel. Priča se vrti oko vanzemaljskog vremenskog putnika koji putuje vremenom u svojem vremenskom stroju i svemirskom brodu TARDIS-u. Osim po trajanju, serija je u Guinessovoj knjizi rekorda zabilježena i kao najuspješnija znanstveno-fantastična serija u vidu profita i popularnosti (DVD-i, majice, iTunes, ilegalno downloadovanje...)


[OPŠIRNIJE]



Prvi samostalan let balonom na vrući zrak, izumljen fonograf, uspostavljena prva ARPANET veza između UCLA i Stanforda
Nikolina Čančar / datum: 21. 11. 2016. 16:22

Prvo leteće prijevozno sredstvo koje je čovjek počeo uspješno primjenjivati je balon s vrućim zrakom. Upravo na današnji dan 1783. godine dvojica hrabrih Francuza, Jean-François Pilâtre de Rozier and François Laurent d'Arlandes uzletjeli su u balonu braće Montgolfier i obavili let bez da su bili užetom spojeni za kola na zemlji.

Veliki izumitelj Thomas Alva Edison tijekom nekoliko desetljeća smislio je mnoge stvari koje su nam sada normalne, no u to su doba bile doista revolucionarne. Tako je na današnji dan 1877. godine objavio izum fonografa, prve mašine za bilježenje zvuka.

Internet, pojam koji je vjerojatno najkorišteniji u modernim medijima, slavi na današnji dan jednu važnu obljetnicu. Preteča svega ovoga što nam oduzima vrijeme i daje radost, tugu i informacije, ARPANET, uspostavljen je izravnom vezom dva američka sveučilišta, UCLA i Stanforda. Dogodilo se to, vjerovali ili ne, daleke 1969. godine.


[OPŠIRNIJE]



Dr. Hofmann sintetizirao drogu LSD – 1938.
Nikolina Čančar / datum: 16. 11. 2016. 21:40

Dana 16. studenog 1938. godine dr. Albert Hofmann po prvi put sintetizirao spoj nazvan LSD. Hofmann je bio zaposlenik švicarske farmaceutske kuće Sandoz. U njenom laboratoriju proučavao je tvar ergotamin, koja se dobiva iz jedne gljivice koja raste na raži i uzrokuje tzv. ergotizam. Iz ergotamina je Hofmann sintetizirao LSD (kratica je nastala po njemačkom nazivu Lysergsäure-diethylamid). Hofmann je u laboratoriju slučajno preko prstiju primio malu dozu LSD-a i počeo osjećati njegovo djelovanje. Taj dan se naziva dan s biciklom, jer Hofmann je nakon uzimanja LSD-a krenuo svojoj kući na biciklu – kada je počeo primjećivati vrlo čudne i jake efekte LSD-a, dok je došao doma efekti su samo kulminirali, nakon otprilike 6 sati počeo sa vraćati u normalno stanje.

Tvrtka Sandoz je 1947. počela prodavati LSD kao lijek za psihijatrijsku primjenu, pod nazivom Delysid. Psihijatri su počeli primjenjivati Delysid kako bi bolje shvatili shizofreniju. Mnoga klinička ispitavanja u psihodeličnoj psihoterapiji dala su pozitivne rezultate. LSD, kao snažno sredstvo mentalnog istraživanja i samospoznaje, posebno je promovirao književnik Aldous Huxley. Popularnosti LSD-a među američkim je studentima nakon 1960-te pridonio je bivši profesor Harvardova sveučilišta Timothy Leary svojim predavanjima, pokusima i knjigama.  Sve rasprostranjenije uzimanje te droge među mladom generacijom 1960-ih, naročito u zapadnim zemljama, dovelo je do zabrane LSD-a zbog teških posljedica koje može izazvati.

Spomenimo da je 1950-ih CIA smatrala da bi LSD mogao imati ulogu u kontroli uma.


[OPŠIRNIJE]



Čovjek koji je sagradio najveći teleskop i otkrio planet Uran – 1738.
Nikolina Čančar / datum: 15. 11. 2016. 21:30

Znameniti njemačko-britanski astronom William Herschel rođen je 15. studenog 1738. godine. Herschel  je najpoznatiji kao otkrivač planeta Urana (to je bio prvi planet koji su znanstvenici otkrili nakon antičkog razdoblja). Rođen je u Njemačkoj, pod imenom Friedrich Wilhelm Herschel. Rodio se u Hannoveru, gradu kojim je u to doba vladao kralj Velike Britanije George II. U dobi od oko 19 godina preselio se u Englesku. Brzo je naučio engleski jezik, a koristio se imenom Frederick William Herschel.

Herschel se u Engleskoj isprva bavio glazbom, a skladao je 24 simfonije i mnoga druga djela koja su do danas uglavnom zaboravljena. Međutim, s vremenom se sve više zanimao za astronomiju i matematiku  Počeo je izrađivati vlastite teleskope, čija je ogledala sam brusio i glačao, i po 16 sati na dan. Iz vrta svoje kuće u Engleskoj promatrao je zvijezde i ostale nebeske objekte. Prijelomni trenutak u njegovom životu bio je otkriće planeta Uran 13. ožujka 1781. godine. Ovo ga je otkriće učinilo poznatim te mu omogučilo da se potpuno posveti astronomiji. Herschel je novootkriveni planet nazvao Georgium Sidus, u čast britanskog kralja Đure III. no ime nije prihvaćeno u javnosti.

S vremenom je gradio sve veće teleskope, da bi 1789. dovršio svoj najveći teleskop – 12 metara dug primjerak s ogledalom promjera čak 120 centimetara. Ta je sprava tijekom 50 godina držala titulu najvećeg teleskopa na cijelom svijetu. Ukupno je konstruirao preko 100 teleskopa pomoću kojih je otkrio dva saturnova (Mimas i Encelad) i dva Uranova (Titan i Oberon) satelita. Izradio je i detaljan katalog nebeskih maglica (Herschelov katalog) te prvi otkrio postojanje binarnih zijezda. Pripisuje mu se i otkriće binarnog zračenja.

Astronomijom su se bavili i njegova sestra Caroline, koja mu je bila asistent te je otkrila mnoštvo kometa, te sin John.

Herschel je poživio sve do svoje 84. godine i umro je u gradiću Slough nedaleko od Londona. Po njemu se zove svemirski teleskop Herschel koji je lansirala Europska svemirska agencija uz troškove od preko 1.000.000.000 eura.


[OPŠIRNIJE]



Ustoličen koptski papa – 1971.
Nikolina Čančar / datum: 14. 11. 2016. 18:58

Dana 14. studenog 1971. godine ustoličen je poznati koptski papa Shenouda III. kao 117. po redu papa i patrijarh Aleksandrije. Kopti su kršćani u Egiptu, za koje postoje teorije da potječu od antičkih Egipćana. Jedan od najpoznatijih Kopta svakako je Boutros Boutros-Ghali, nekadašnji glavni tajnik Ujedinjenih naroda.

Kopti svog vjerskog poglavara nazivaju papom. Puna titula mu je zapravo papa Aleksandrije i patrijarh čitave Afrike na Svetoj Apostolskoj Stolici sv. Marka Evanđelista. Pretpostavlja se da danas živi oko 18.000.000 Kopta, pa oni čine najveću kršćansku skupinu u Egiptu. Sjedište koptskog pape je u Kairu.

Papa Shenouda III. bio je cijenjen i poznat u svijetu po svojim ekumenskim nastojanjima. Zauzimao se za dijalog među kršćanima različitih denominacija. Već u prvoj godini svojeg mandata posjetio je rimskog papu Pavla VI. Bio je to prvi susret dvojice papa još od vjerskog razlaza nakon Koncila u Kalcedonu 451. godine. Koptski papa mnogo je putovao pa je posjetio SAD, Kanadu i Europu, a u dalekoj Australiji bio je šest puta.

Godine 2000. rimski papa Ivan Pavao II. susreo se s koptskim papom Shenoudom III. u Kairu. Shenouda III. umro je 2012. godine, a njegova smrt izazvala je veliko žaljenje u svijetu. Poruke sućuti Koptima poslao je papa Benedikt XVI. kao i američki predsjednik Barack Obama.


 


[OPŠIRNIJE]



Route 66 – najpoznatija cesta na svijetu – 1926.
Nikolina Čančar / datum: 11. 11. 2016. 18:53

Najpoznatija cesta na svijetu, Route 66, otvorena je 11. studenog prije 1926 godine. Izvorno se protezala od Chicaga do Los Angelesa, u dužini od 3940 kilometara. Tijekom 1930-tih cesta je odigrala veliku ulogu pri masovnoj selidbi američkih obitelji na zapad.

Napravljena je i poznata pjesma Route 66, koju je prvi snimio Nat King Cole (1947), a kasnije su je uglazbili Chuck Berry (1961), The Rolling Stones (1964) i Depeche Mode (1987). Stanovnici gradova uz cestu obogatili su se pružanjem usluga putnicima. Snažno su lobirali da se trasa ceste ne mijenja kako ne bi ostali bez prihoda. Ipak, 27. lipnja 1985. Route 66 je uklonjena s popisa američkih autocesta. Mjesta koja su nekada prosperirala tada su izgubila značaj. Danas dijelovi ceste imaju povijesnu vrijednost i nose naziv Historic Route 66.

 


[OPŠIRNIJE]



Najpoznatiji svjetski dijamant je uklet? – 1958.
Nikolina Čančar / datum: 10. 11. 2016. 20:47

Najpoznatiji dijamant na svijetu – Hope – ima reputaciju ukletosti. Govori se da donosi lošu sreću svojim vlasnicima. Vlasnici su mu bili Luj XVI. i Marija Antoaneta, koji su oboje smaknuti na giljotini. Jacques Colet kupio je dijamant i izvršio samoubojstvo. Zatim ga je kupio princ Kanitovski, koji je ubijen u ruskoj revoluciji. Jean-Baptiste Tavernier, jedan od vlasnika, rastrgan je od strane divljih pasa. Posljednji privatni vlasnik dijamanta bio je Amerikanac Harry Winston, koji ga je predao muzeju Smithsonian u Washingtonu D.C. 10. studenog 1958. godine. Hope je plavi dijamant s 45,52 karata.

Po uzoru na njega izmišljen je dijamant Heart of the Ocean u filmu Titanic. U muzeju Smithsonian toliko ljudi godišnje pogleda dijamant Hope, da je on drugi najposjećeniji izložak u svjetskim muzejima nakon Mona Lise u francuskom Louvreu.


 


[OPŠIRNIJE]



Najveći dijamant na svijetu poklonjen britanskom kralju za rođendan – 1907.
Nikolina Čančar / datum: 9. 11. 2016. 20:34

Dana 9. studenog 1907. godine najveći iskopani dijamant na svijetu – Cullinan – predan je britanskom kralju Edwardu VII., sinu kraljice Viktorije. Svečano uručenje dijamanta upriličeno je na kraljev 66. rođendan. Toj su svečanosti prisustvovali ugledni uzvanici, uključujući kraljice Norveške i Španjolske.

Cullinan je do danas ostao najveći iskopani kvalitetni dijamant. Pronađen je u rudniku Premier Mine, a nazvan je prema vlasniku tog rudnika – sir Thomasu Cullinanu. Dijamant je imao 3106,75 karata (621,35 grama). Cijena mu se danas procjenjuje na nekoliko stotina milijuna dolara.

Dijamant Cullinan kupila je vlada južnoafričke države Transvaal upravo da ga pokloni Edwardu VII. za rođendan. Prijevoz iz Južne Afrike do Engleske predstavljao je sigurnosni problem. Detektivi su postavljeni na parobrod koji je trebao prenositi dijamant, no samo radi zavaravanja. Naime, kamen na brodu bio je lažan, a pravi je poslan u običnoj kutiji poštom u Englesku.

Dijamant je kralju uručen u nebrušenom stanju. Tek je kasnije razlomljen na 9 velikih brušenih dijamanata i mnogo manjih. Najveći brušeni dijamant nazvan je Velika zvijezda Afrike (Cullinan I) i ima 530.4 karata (106.1 grama), a nalazi se na vrhu engleskog kraljevskog žezla. Drugi po veličini komad (Cullinan II) nalazi se u engleskoj kraljevskoj kruni.


 


[OPŠIRNIJE]



Tvornički radnik pokušao ubiti Hitlera – 1939.
Nikolina Čančar / datum: 8. 11. 2016. 14:53

Osmog studenog 1939. godine Johann Georg Elsner, tvornički radnik i protivnik nacizma, pokušao je ubiti njemačkog Fuhrera Adolfa Hitlera. Elsner  je plan atentata pripremao više od mjesec dana. Naime, znao da će Hitler održati govor u pivnici Bürgerbräukeller u Münchenu na obljetnica tzv. Pivničkog puča (Hitlerovog prvog pokušaja preuzimanja vlasti 16 godina ranije).

Tijekom mjesec dana Elsner je zalazio u tu pivnicu i potajno radio rupu u zidu na skrivenom mjestu pokraj govornice. Na kraju je postavio eksploziv i namjestio vremenski okidač. Hitler je tog dana doista održao govor, no zbog svjetskog rata koji je dva mjeseca prije izbio žurilo mu se u Berlin. Namjeravao je ići avionom, no tog je dana bila magla, pa je morao ići vlakom. Zbog toga je morao krenuti na put znatno ranije, pa je skratio svoj govor u pivnici.

Bomba je eksplodirala u 21:20, točno kad je Elsner i planirao, no Hitlera i njegovih najbližih suradnika tada više nije bilo u pivnici (napustio ju je samo 13 minuta ranije). Bomba je usmrtila osmero ljudi, a 63 je bilo ranjeno.

Elsner je uhićen kad je pokušavao prijeći švicarsku granicu. Isprva se nije sumnjalo na njega, no u kaputu su mu pronađene razglednice iz pivnice Bürgerbräukeller i dijelovi upaljača. Zatvoren je i ispitivan od Gestapa. Priznao je odgovornost za eksploziju rekavši da mu je namjera bila ubiti Hitlera da zaustavi svjetski rat koji se upravo zahuktavao. Nacisti nikada nisu povjerovali da je djelovao  samostalno. Primjerice Goebels je bio uvjeren da se iza svega krije britanska tajna služba.  Elsner je zatvoren bez suđenje, a kraj rata dočekao je u logoru Dachau gdje je držan u posebnoj čeliji. Smaknut je jedan dan prije njemačke kapitulacije.


[OPŠIRNIJE]



Spasio čitav grad od eksplozije dinamita 1907.
Nikolina Čančar / datum: 7. 11. 2016. 19:00

Jesús García dao svoj život da spasi meksički grad Nacozari od eksplozije vlaka punog dinamita sedmog studenog 1907. godine. Tog je dana, naime, taj vlak stao na stanici u rudarskom gradiću Nacozari u sjevernom Meksiku. Jesús García bio je strojar na vlaku i zapazio je da je krov vagona punog dinamita zahvatila vatra, nastala iz iskara koje su se širile iz lokomotive. Pokrenuo je vlak i odvezao ga punom parom iz gradića.

Kad je bio udaljen 6 kilometara od Nacozarija vlak je eksplodirao i ubio ga, a gradić je spašen. Jesúsa Garcíu slave po čitavom Meksiku kao nacionalnog heroja. Mnoge se škole, ulice i trgovi zovu po njemu. Gradić Nacozari preimenovan je u Nacozari de García.


[OPŠIRNIJE]



Sovjetski tenkovi ušli u Budimpeštu – 1956.
Nikolina Čančar / datum: 4. 11. 2016. 17:26

Četvrtog studenog 1956. godine ušli su sovjetski tenkovi u mađarski glavni grad Budimpeštu kako bi ugušili tamošnju revoluciju. Tenkovi su već prethodnog dana potpuno okružili grad, a oko 3:00 ujutro počeli su ulaziti u njega istodobno sa sjevera i juga. Tenkovi su se rasporedili uzduž Dunava, osiguravši mostobrane, čime su zapravo podijelili grad na dva dijela, i to prije nego je ispaljen ijedan metak. Prvi pucnjevi dogodili su se oko 4:25 ujutro istog dana. Uskoro su se u svim četvrtima Budimpešte mogli čuti pucnjevi iz sovjetskih tenkova i artiljerije.

Vrhovni zapovjednik operacija bio je sovjetski maršal Ivan Konjev. On se proslavio još tijekom Drugog svjetskog rata, stekavši dva naslova heroja Sovjetskog Saveza, kao i čin maršala Sovjetskog Saveza (najviši mogući čin u SSSR-u ne računajući generalissimusa). Maršal Konjev bio je u to vrijeme vrhovni zapovjednik oružanih snaga Varšavskog pakta. Istodobno, maršal Georgij Žukov bio je sovjetski ministar obrane (Žukov je već bio trostruki heroj Sovjetskog Saveza, a mjesec dana kasnije postao je i četverostruki). Snage Varšavskog pakta raspolagale su u Mađarskoj s otprilike 17 divizija, što je bila impozantna sila. Nije, dakle, čudno što im je uspjelo ugušiti revoluciju.


 


[OPŠIRNIJE]



Pas Lajka lansiran u svemir – 1957.
Nikolina Čančar / datum: 3. 11. 2016. 17:24

Trećeg studenog 1957. godine u svemir je lansirana prvo živo biće sa naše planete – pas Lajka. Riječ je o psu lutalici koji je pronađen na moskovskim ulicama. Lajka je za povijesni let, kojim je put u svemir utaban i za ljude, bila pripremana mjesecima zajedno s još dvije kujice – Albinom i Muškom, a konačni izbor pao je na nju.

Lansirana je letjelicom Sputnik 2, koja nije imala mogućnost povratka na Zemlju. Dakle, ispočetka se znalo da će kujica morati umrijeti u svemiru. Službena sovjetska izvješća govorila su da je Lajka uginula šestog dana, kad je potrošen sav kisik. Da joj učvrste mjesto u povijesti, Sputnik je s uginulom Lajkom obišao Zemlju čak 2570 puta prije nego što je izgorio u atmosferi na početku travnja 1958. godine.

Međutim, danas se smatra da je Lajka uginula već prvog dana, od panike zbog pregrijavanja i bestežinskog stanja u skučenoj kabini Sputnika. U svakom slučaju, njen je odlazak u svemir bio važan jer je time dokazano da živa bića mogu tamo preživjeti određeno vrijeme.


[OPŠIRNIJE]



Praizvedba omiljene opere Ero s onoga svijeta – 1935.
Nikolina Čančar / datum: 2. 11. 2016. 19:59

Jedna od najpoznatijih i najomiljenijih hrvatskih opera Ero s onoga svijeta, Jakova Gotovca, svoju praizvedbu imala je 2. studenog 1935. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Od praizvedbe opera ne silazi s repertoara naših nacionalnih kazališnih kuća, a u svijetu je izvođena na više od stotinu opernih pozornica.

Rad na skladanju Ere Gotovac je započeo u listopadu 1932. godine i radio ju je u tri faze do svibnja 1935. Na zagrebačkoj praizvedbi dirigirao je sam autor i već tada se vidjelo da je djelo naišlo na odobravanje publike što su potvrdile i mnogobrojne kasnije reprize.

Ero s onoga svijeta komična je opera u tri čina, a libreto je napisao književnik Milan Begović. Gotovac i Begović su glazbenu i tekstovnu osnovu za operu našli u folkloru narodnih skupina, od folklora Zagore (završno kolo) do kosovskih djevojačkih pjesama iz Gnjilana (početni zbor djevojaka Duni mi, duni, lađane).

Glavni lik opere i pokretač radnje je Mića, mladić iz bogate seoske obitelji Dalmatinske Zagore. Dok pokušava pronaći djevojku kojom bi se oženio, na majčin savjet, prikazuje se kao siromah. Predstavlja se kao Ero, s onoga svijeta, jer želi biti siguran da ga odabranica Đula iskreno voli. Iako je mnoge prevario, na kraju mu je sve oprošteno i on dobije djevojku koju ljubi.

 


[OPŠIRNIJE]



Katolička crkva oslobodila Židove odgovornosti za smrt Isusa – 1965.
Nikolina Čančar / datum: 28. 10. 2016. 14:39

Dana 28. listopada odigrao se jedan od najvažnijih koraka u pomirenju Katoličke crkve i Židova. Naime, Židovi su konačno oslobođeni od kolektivne odgovornosti za razapinjanje Isusa Krista. Dokument kojim je to ostvareno bila je deklaracija Nostra Aetate (hrv. U naše doba), izdana u vrijeme slavnog Drugog vatikanskog koncila.

Deklaraciju Nostra Aetate objavio je papa Pavao VI. U toj se deklaraciji kaže da, premda su neke židovske vlasti tražile Isusovu smrt, krivnja se ne može svaliti na sve Židove koji su u to vrijeme živjeli. Židove se ne smije prikazivati kao odbačene ili proklete od Boga. Isto tako, Židove u suvremenom vremenu ne može se držati krivima za događaje iz doba Novog Zavjeta.

Time je Katolička crkva odbacila svaki antisemitizam, kako u prošlosti, tako i u sadašnjosti. U svojoj knjizi iz 2011. godine, papa Benedikt XVI. također je odbacio tvrdnje da je židovski narod kriv za smrt Isusa Krista.


 


[OPŠIRNIJE]



Zajednička molitva 12 svjetskih vjera u gradu sv. Franje – 1986.
Nikolina Čančar / datum: 27. 10. 2016. 14:36

Dana 27. listopada 1986. godine održan je na poticaj pape Ivana Pavla II. prvi zajednički molitveni sastanak različitih vjera u talijanskom gradu Assisi. Taj grad u središnjoj Italiji, u pokrajini Umbriji, poznat je kao rodno mjesto sv. Franje Asiškog.Tamo su se skupli predstavnici 12 svjetskih religija na zajedničkoj molitvi za mir u svijetu.

Između 12 svjetskih religija, svi su kršćani bili predstavljeni kao jedinstvena cjelina. Ostalih 11 zastupljenih religija bile su: islam, židovstvo, budizam, hinduizam, šintoizam, zoroastrizam, sikhizam, džainizam, bahaizam, rissho-koseikai i tradicionalne religije Afrike i Amerike. Sve te religije predstavljale su 63 osobe.

Papa je osobno dočekao i pozdravio sve uzvanike. Svi su sjeli u baziliku u Assisiju oko slavne Porcijunkule – crkvice usko vezane uz život sv. Franje. Papa Ivan Pavao II. imao je jednak stolac kao i svi ostali. Odmah lijevo do pape sjedio je Dalaj Lama, a do njega šeik Muhamed Nazir al-Abudi iz Saudijske Arabije, kao predstavnik islama. Desno do pape sjedio je metropolit Metodije kao predstavnik carigradskog patrijarhata, a do njega nadbiskup Canterburyja Robert Runcie kao najviša crkvena osoba Anglikanske crkve.

U zaključku govora papa, koji je nakon smrti proglašen svecem, zahvalio je Bogu sljedećim riječima: “Zahvaljujem Bogu, Ocu Isusa Krista, za ovaj dan milosti za svijet, za svakoga od vas, i za sebe. Činim to riječima pripisanim svetomu Franji: ‘Gospodine, učini od mene oruđe svoga mira. Gdje je mržnja, da nosim ljubav. Gdje je uvreda, da nosim oproštenje. Gdje je sumnja, da nosim vjeru. Gdje je očaj, da nosim nadu. Gdje je mrak, da nosim svjetlost. Gdje je tuga, da nosim radost.”

 


[OPŠIRNIJE]



Prvi let lovca P-51 Mustang – 1940.
Nikolina Čančar / datum: 26. 10. 2016. 21:10

Dana 26. listopada 1940. godine održan je prvi službeni let američkog lovca P-51 Mustang. Radilo se o jednom od najuspješnijih lovačkih zrakoplova iz Drugog svjetskog rata, proizvedenom u konačnici u više od 15.000 primjeraka. Na prvom letu Mustagom je upravljao Vance Breese, testni pilot poznat po velikim zaradama na sličnim letovima.

Mustang je postao svojevrsnom ratnom legendom, a određeni broj primjeraka tog zrakoplova je i danas u letećem stanju. Mustang se odlikovao velikim dometom, koji je mogao zahvaliti vanjskim spremnicima goriva, a čime je mogao pratiti savezničke bombardere na letovima do unutrašnjosti Njemačke (čak i do Berlina). U usporedbi sa znamenitim britanskim Spitfireom, Mustang je imao znatno veći domet, no Spitfire je vjerojatno ipak bio nešto bolji u zračnim okršajima. Mustang je mogao doseći brzinu od 700 kilometara na sat te se uspeti do visine od čak 12.800 metara. S vremenom je opremljen verzijom motora Rolls-Royce Merlin (takav je motor pokretao i Spitfire). U pojedinim izvedbama Mustanga maksimalna snaga tog motora mogla je dosezati oko 2.000 konjskih snaga.


 


[OPŠIRNIJE]



Od leukemije umrla Sadako Sasaki – djevojčica iz Hirošime – 1955.
Nikolina Čančar / datum: 25. 10. 2016. 21:30

Dana 25. listopada 1955. godine umrla je Sadako Sasaki, japanska djevojčica iz Hirošime, koja je preživjela eksploziju nuklearne bombe 1945. godine. Sadako je u na dan eksplozije imala samo dvije i pol godine, a živjela je oko 1.600 metara od mjesta gdje je pala nuklearna bomba. Premda je tada preživjela, dobila je leukemiju, pa je u dobi od 12 godina hospitalizirana. Pretpostavlja se da je leukemija bila uzrokovana zračenjem izazvanim eksplozijom nuklearne bombe u Hirošimi, jer je kod djece na tom području zapažen porast broja slučajeva te bolesti nakon Drugoga svjetskog rata.

Sadako je u bolnici provela posljednje dane, u trajanju od otprilike osam mjeseci. Tijekom boravka u bolnici izrađivala je origami ždralove, zbog predaje da će se onome tko napravi 1.000 ždralova ispuniti želja. Sadako, nažalost, nije doživjela svoj 13. rođendan. Austrijski književnik Karl Bruckner napisao je o njoj znamenitu knjigu Sadako hoće živjeti (njem. Sadako will leben).

 


[OPŠIRNIJE]



Katedrala u Chartresu – Biblija u kamenu – 1260.
Nikolina Čančar / datum: 24. 10. 2016. 21:26

Jedna od najslavnijih katedrala na svijetu – katedrala Notre-Dame u francuskom gradu Chartresu posvećena je 24. listopada 1260. godine. To remek-djelo visoke gotike već više od 800 godina krasi Chartres i predstavlja pravo čudo srednjovjekovnog umijeća graditeljstva. Primjerice, južni toranj katedrale visok je 105 metara, a sagrađen je 1140-ih godina, isključivo od kamena i tada poznatih veziva.

Posvećenju katedrale u Chartresu prisustvovao je tadašnji francuski kralj. Bio je to slavni Luj IX., jedini kralj u francuskoj povijesti koji je proglašen svecem Katoličke crkve. Za vrijeme tog kralja Francuska je proživljavala svoje zlatno srednjovjekovno doba. Smatran je idealnim kršćanskim vladarom i zbog uspomene na njega mnogi su kasniji francuski kraljevi nosili ime Luj (Louis).

Katedrala u Chartresu osobito je poznata po svom labirintu, koji se nalazi na podu glavne lađe. Labirint je star oko 800 godina, ima 11 krugova i namijenjen je hodočasnicima koji su na koljenima običavali proći cijelom dužinom labirinta kao djelo pokore. Zbog mnogih zavoja cijeli put kroz labirint dugačak je oko 262 metra. Hodočasnicima je na koljenima za cijeli put navodno trebao barem jedan sat.

Zbog mnogih kipova i vitraja s biblijskim prizorima, katedralu u Chartresu nazivaju Biblijom u kamenu. Smatraju je i jednom od najboljih manifestacija cjelokupne umjetnosti srednjeg vijeka, a naročito gotičkog razdoblja.


 


 


[OPŠIRNIJE]



Šoguni iz dinastije Tokugawa – graditelji najvećeg dvorca u Japanu – 1600.
Nikolina Čančar / datum: 21. 10. 2016. 22:30

Uzima se da je 21. listopada 1600. godine započela vlast obitelji Tokugawa nad Japanom. Time je započelo doba Šogunata Tokugawa – razdoblja koje je trajalo čak 268 godina tj. od 1600. do 1868. godine i koje je bilo jedno od ključnih u japanskoj povijesti. Članovi obitelji Tokugawa jedan za drugim vršili su službu šoguna – vrhovnog vojnog zapovjednika koji je imao de facto diktatorsku vlast nad Japanom. U doba šogunata japanski su carevi bili obične figure, a stvarnu su vlast držali šoguni.

Potrebno je napomenuti da su šoguni, ali iz drugih obitelji, vladali Japanom još od davne 1192. godine. Obitelj Tokugawa bila je zapravo samo posljednja u nizu šogunskih dinastija, ali je danas svakako najpoznatija među njima (prethodno su od šogunskih dinastija vladale obitelji Minamoto, Ashikaga i druge). Inače, riječ šogun na japanskom jeziku označava visokog vojnog zapovjednika (slično zapadnjačkom činu generala).

Prvi šogun iz dinastije Tokugawa zvao se Tokugawa Ieyasu. On je sagradio u mjestu Edo najveći dvorac u Japanu. Taj je dvorac postao središte iz kojeg su Tokugawe u sljedećim stoljećima vladali Japanom. Dvorac Edo nalazio se na mjestu današnje carske palače u Tokiju (službena rezidencija japanskog cara). Dakako, grad Edo preimenovan je 1868. godine u Tokio, i danas je to glavni grad Japana.

Nakon prvog šoguna – spomenutog Tokugawe Ieyasua – Japanom su zatim tijekom dva i pol stoljeća vladali jedan za drugim još četrnaestorica pripadnika obitelji Tokugawa. Posljednji je bio Tokugawa Yoshinobu, u čije je vrijeme japanski car Meiji sam preuzeo vlast nad Japanom i ukinuo vlast šoguna.


[OPŠIRNIJE]



Istraga o komunistima u Hollywoodu – 1947.
Nikolina Čančar / datum: 20. 10. 2016. 19:52

Američki kongresni odbor za ne-američke aktivnosti počeo istragu o hollywoodskim djelatnicima koji su pripadali američkoj Komunističkoj partiji ili su je simpatizirali 20. listopada 1947. godine. Odbor je preslušavao hollywoodske profesionalce, uključujući Walta Disneya i Ronalda Reagana, da bi doznao koji američki filmski djelatnici imaju veze s komunistima.

Reagan je u to doba bio predsjednik Udruženja filmskih djelatnika. Kao reakciju na to, nekoliko je hollywoodskih umjetnika, uključujući redatelja Johna Hustona i glumce Humphreya Bogarta i Lauren Bacall, protestiralo protiv takvih istraga, pozivajući se na prvi amandman. Kongresni komitet je sastavio crnu listu, koja je isprva sadržavala deset imena, a zatim se povećavala, pa je dosegla brojku od 300 djelatnika. Filmski studiji te ljude nisu htjeli zapošljavati.

Jedan od umjetnika na crnoj listi bio je i Charlie Chaplin. On je otišao u inozemstvo, a drugi su se snalazili, primjerice pišući pod pseudonimima. Većina ipak nikad nije uspjela ponovno se etablirati u Hollywoodu.


[OPŠIRNIJE]



Nastala prva diskoteka na svijetu – 1959.
Nikolina Čančar / datum: 19. 10. 2016. 21:50

Dana 19. listopada 1959. godine nastala je prva diskoteka na svijetu. Naime, prije toga, tijekom 1950-ih godina, plesalo se u muzičkim dvoranama u kojima su uživo nastupali bendovi. Navedenog datuma otvorena je muzička dvorana nazvana Scotch-Club u Aachenu u Njemačkoj.

Vlasnik nije želio unajmljivati bend, nego je upotrijebio gramofon što je bilo mnogo jeftinije rješenje. Te večeri u toj se dvorani zatekao novinar Klaus Quirini i bilo mu je dosadno kao i većini posjetitelja. Stoga je preuzeo upravljanje gramofonom. Koristio je stil radijskih voditelja, tako da je najavljivao nadolazeću pjesmu i birao sljedeću. Prva pjesma koju je pustio bila je Ein Schiff wird kommen od pjevačice Lale Andersen. Njegov je stil prihvaćen s oduševljenjem, pa je od tada nastavio raditi taj posao kao prvi DJ u povijesti. Prozvao se DJ Heinrich.



 


[OPŠIRNIJE]



Nijemac kojem dugujemo izgled zagrebačke katedrale i arkada na Mirogoju – 1845.
Nikolina Čančar / datum: 18. 10. 2016. 19:02

Arhitekt koji je ostavio vjerojatno najveći trag na današnji izgled grada Zagreba – Hermann Bolle, rođen je 18. listopada 1845. godine. Premda oko njegovih intervencija postoje kontroverzna mišljenja, njemu dugujemo današnji monumentalni izgled zagrebačke katedrale, veličanstvenih arkada na Mirogoju, svetišta u Mariji Bistrici i mnogih drugih građevina u Zagrebu i ostatku Hrvatske.

Hermann Bolle se rodio u Njemačkoj, u gradu Kölnu. Bolleov otac posjedovao je građevinsku tvrtku, a mladi se Hermann školovao za graditelja i odradio praksu u tom očevom poduzeću. S 22 godine postao je član ateljea Heinricha Wiethasea, poznatog arhitekta Kölnske nadbiskupije. U takvom okružju prirodno je da se mladi Bolle orijentirao prema crkvenoj arhitekturi.

Bolle je još više napredovao u obrazovanju kad je s 27 godina otišao u Beč i zaposlio se kod arhitekta Friedricha von Schmidta, počasnog građanina tog grada, koji je između ostaloga projektirao bečku gradsku vijećnicu. Usporedo s radom Bolle je studirao arhitekturu na Bečkoj akademiji.

Na jednom studijskom putovanju u Italiji Bolle je upoznao znamenitog đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, kao i utjecajnog povjesničara umjetnosti Isu Kršnjavog. U to doba je Strossmayer gradio đakovačku katedralu, pa je Bolle preuzeo vođenje njene gradnje. Zatim je dobio niz poslova u Zagrebu (obnova crkve sv. Marka itd.), pa se s otprilike 33 godine za stalno naselio u Zagrebu.

U Zagrebu je Bolle sagradio značajnu zgradu Muzeja za umjetnost i obrt (nasuprot HNK) u stilu njemačke renesanse. U Mariji Bistrici restaurirao je hodočasnički kompleks.

Najmonumentalniji Bolleovi projekti svakako su groblje Mirogoj i zagrebačka katedrala. Na Mirogoju je izgradio oko 500 metara duge arkade s 20 kupola. Bolle je isprva namjeravao cijeli Mirogoj okružiti arkadama sa svih strana, no za to nije bilo dovoljno novca.

Na zagrebačkom Kaptolu Bolle je napravio veliku intervenciju, koji mnogi povjesničari umjetnosti danas kritiziraju. Srušio je zidine i kule koje su nekada bile pred ulazom u katedralu, a samu građevinu katedrale, koja je stradala u potresu 1880. godine, obnovio je u neogotičkom stilu. Time je katedrala izgubila svoj dotadašnji barokni značaj, no Zagreb je dobio prepoznatljive tornjeve visoke preko 100 metara, koji mu daju karakter velegrada.

Hermann Bolle je u Zagrebu i umro, godine 1926. u dobi od 80 godina.


[OPŠIRNIJE]



Francuski maršal podrijetlom iz Irske – 1893.
Nikolina Čančar / datum: 17. 10. 2016. 21:45

Na današnji dan 1893. godine umro je Patrice de Mac-Mahon, vojvoda od Magente i maršal Francuske. Od 1873. do 1879. godine bio je Mac-Mahon francuski predsjednik, u razdoblju tzv. Treće republike. Patrice de Mac-Mahon rodio se 1808. godine u dvorcu Sully (Château de Sully) u Burgundiji. Bio je pripadnik plemićke obitelji Mac-Mahon, koja se u 18. stoljeću bila doselila iz Irske u Burgundiju. Maršalov je otac imao titulu grofa, a djed čak i titulu markiza prije Francuske revolucije.

Patrice de Mac-Mahon postao je profesionalnim vojnim časnikom, a bio je čak i zapovjednik u francuskoj Legiji stranaca. Istaknuo se tijekom Krimskog rata, a vjerojatno najvažniji vojni uspjeh u karijeri bila mu je pobjeda u Bitki kod Magente 1859. godine. U toj su znamenitoj bitki Francuzi i Talijani zajedničkim snagama pobijedili Austrijsko Carstvo, uz znatne žrtve na obje strane. Zbog te ga je pobjede tadašnji francuski car Napoleon III. nagradio titulom „vojvode od Magente“ (fr. Duc de Magenta), što je bila je jedna od posljednjih vojvodskih titula u francuskoj povijesti uopće. Napomenimo, titula vojvode bila je svojedobno najviša u hijerarhiji aristokratskih titula u Francuskoj. Tijekom Drugog Carstva spomenutog Napoleona III. dodijeljeno je samo sedam vojvodskih titula. Maršal i vojvoda Patrice de Mac-Mahon poživio je do 1893. godine, a preminuo je u Montcressonu, južno od Pariza, u 86. godini života.

 


[OPŠIRNIJE]



Rat zbog Jenkinsovog uha – 1748.
Nikolina Čančar / datum: 12. 10. 2016. 19:38

Dana 12. listopada održana je posljednja značajna bitka u Ratu zbog Jenkinsovog uha. Taj rat neobična imena započeo je 1739. godine između dviju velikih svjetskih pomorskih sila – Velike Britanije i Španjolske. Povod ratu bio je incident u kojem je jedan španjolski časnik zarobio britanski brod i odrezao kapetanu tog broda uho. Ozlijeđeni britanski kapetan zvao se Robert Jenkins i po njegovom odrezanom uhu rat je dobio ime Rat zbog Jenkinsovog uha.

Španjolski časnik zvao se Julio León Fandiño. Zaustavio je Jenkinsov brod zbog sumnje za krijumčarenje. Bio je grub i naredio da se kapetana Jenkinsa veže za jarbol. Osobno je primio Jenkinsa za lijevo uho i odsjekao mu ga mačem. Zatim je rekao Jenkinsu da kaže britanskom kralju da će tako i njemu (kralju) odsjeći uho ako ga zatekne da krijumčari.

Jenkins je sačuvao odrezani komadić uha i odnio ga u Englesku. Pokazao je taj komad uha britanskom parlamentu na sjednici zastupničkog doma (navodno ga je sačuvao ukiseljenog kao za zimnicu). Taj dokazni materijal mogao je poslužiti kao povod za rat. I doista, rat je počeo i potrajao čak 9 godina. U ratu je stradalo oko 29.500 osoba, a izgubljena su oko 593 brodova.


 


[OPŠIRNIJE]



Pruski plemić izumio prvi električni kondenzator – 1745.
Nikolina Čančar / datum: 11. 10. 2016. 18:00

Dana 11. listopada 1745. godine njemački protestantski klerik i prirodoznanac Ewald Georg von Kleist izumio je prvi električni kondenzator. Radilo se o boci dijelom napunjenoj vodom, kroz čiji je čep bio provučen metalni šiljak. Po Ewaldu Georgu von Kleistu taj je izum nazvan Kleistovom bocom, a kasnije je još poznatiji postao pod nazivom lajdenske boce (prema znamenitom Sveučilištu u Leidenu, najstarijem i najuglednijem u Nizozemskoj).

Lajdenske boce bile su tijekom ranog razdoblja proučavanje elektriciteta praktički jedini dovoljno pouzdani, snažni i trajni izvor električnog naboja, tako da su igrale ulogu otprilike jednaku današnjim akumulatorima ili električnim baterijama. U njima je mogao biti napon od nekoliko desetaka tisuća volti, a mogle su baciti jaku iskru, naročito kad bi se više boca povezalo vodičima. Ewald Georg von Kleist bio je prusko-pomeranski plemić, a rodio se u gradu Wicewu na području današnje Poljske. Obitelj von Kleist dala je tijekom povijesti čak tri feldmaršala. Bili su to feldmaršal grof Friedrich Emil Ferdinand Heinrich Kleist von Nollendorf, feldmaršal Henning Alexander von Kleist te feldmaršal Paul Ludwig Ewald von Kleist iz razdoblja Hitlerovog Trećeg Reicha. Izumitelj Ewald Georg von Kleist preminuo je 11. prosinca 1748. godine u pruskom gradu Köslinu.

 


[OPŠIRNIJE]



Znanstvenik koji je prvi izvagao planet Zemlju
Nikolina Čančar / datum: 10. 10. 2016. 13:38

Obitelj Cavendish je u Engleskoj bila utjecajna još od srednjeg vijeka, a od 16. stoljeća je među najbogatijim i politički najznačajnijim porodicama u Velikoj Britaniji.

Henry Cavendish, znanstvenik koji je prvi izveo eksperiment kojim se mogla izračunati masa planeta Zemlje, rođen je 10. listopada 1731. godine. Cavendish je bio visokog porijekla, njegov djed bio je William Cavendish, vojvoda od Devonshirea, jedan od najviših britanskih aristokrata. Obitelj Cavendish je u Engleskoj bila utjecajna još od srednjeg vijeka, a od 16. stoljeća uvrštena je među najbogatije i politički najznačajnije porodice u Velikoj Britaniji.

Znanstvenik Henry Cavendish svoje je veliko naslijeđeno bogatstvo ulagao u znanstvena istraživanja. Otkrio je element vodik (H) i nazvao ga je zapaljivi zrak. Zemljinu masu izmjerio je pomoću specijalnog instrumenta koji je sadržavao dvije velike olovne kugle i dvije manje kuglice. Pomoću Newtonovog zakona gravitacije i poznavanja torzione sile žice na kojoj su visjele kugle, moglo se izračunati gravitacionu konstantu, a preko nje i Zemljinu masu.

Henry Cavendish umro je 1810. kao jedan od najbogatijih ljudi u Britaniji, i to unatoč potrošenom novcu na svoje znanstvene eksperimente.


[OPŠIRNIJE]



Otvoren Euro Disneyland pokraj Pariza – 1992.
Nikolina Čančar / datum: 12. 4. 2016. 15:24

Dana 12. travnja 1992. godine otvoren je europski Disneyjev park pokraj Pariza. Radilo se o prvom Disneyjevom parku u Europi, a izvorno je nosio naziv Euro Disneyland. U međuvremenu je tom kompleksu nekoliko puta mijenjano ime, a danas se zove Disneyland Park (franc. Parc Disneyland). Bio je to ujedno tek drugi Disneyjev park u svijetu izvan SAD-a, nakon tokijskog (otvorenog 1983. godine). Euro Disneyland nudio je od samog svog početka više atrakcija, kao i u slučaju izvornog parka u Kaliforniji, organiziranih u tematske cjeline. Tijekom vremena dodavane su i nove atrakcije, neke zasnovane na izvornim Disneyjevim likovima i temama, a neke na općepoznatim likovima iz bajki ili na temama iz svjetskih franšiza. Euro Disneyland izgrađen je na lokaciji udaljenoj oko 30 kilometara od središta Pariza u smjeru istoka.

Na tom je mjestu sagrađen i novi grad, imena Marne-la-Vallée, koji je osim Disneyjevog parka obuhvatio i novosagrađeni sveučilišni kompleks (Université Paris-Est-Marne-la-Vallée) te još neke visokoobrazovne institucije. 


[OPŠIRNIJE]



Septimije Sever – prvi rimski car rođen u Africi – 145.
Nikolina Čančar / datum: 11. 4. 2016. 14:18

Dana 11. travnja 145. godine rođen je Septimije Sever, 21. po redu car Rimskog Carstva. Osobito je zanimljiv po tome što je bio prvi rimski car koji je rođen u Africi. Naime, Septimije Sever rođen je u gradu Leptis Magna, na području današnje Libije. Grad Leptis Magna, smješten stotinjak kilometara istočno od današnjeg libijskog glavnog grada Tripolija, bio je u doba Septimija Severa jedan od najvećih gradova u Rimskom Carstvu, usporediv s Aleksandrijom i Kartagom. Sjeverna Afrikaje  u doba Rimskog Carstva imala veliku ulogu, a smatrana je i žitnicom Carstva.

Septimije Sever imao je punske krvi, po čemu je bio sličan znamenitom kartaškom vojskovođi Hanibalu, nekoć najvećem neprijatelju Rima. Sever je jednom prilikom tijekom boravka u Maloj Aziji dao tamošnji Hanibalov grob prekriti finim mramorom (Hanibal je umro u egzilu u Maloj Aziji, nakon što su ga Rimljani porazili).

U doba Septimija Severa imalo je Rimsko Carstvo golem opseg, gotovo jednak maksimalnom opsegu iz Trajanovog doba (stotinjak godina ranije). Naime, Rimsko Carstvo u doba Septimija Severa prostiralo se od Škotske (gdje je on osobno ratovao) pa do područja današnjeg sjevernog Iraka.

Osobito je Septimije Sever proširio granice Carstva u Africi. Naime, rimska vojna prisutnost proširila se u njegovo vrijeme čak i duboko u Saharu, do lokaliteta Garami (to je mjesto bliže Čadu i Nigeru nego Sredozemnom moru).

Septimije Sever umro je u 67. godini u britanskom gradu Yorku (rimski naziv Eboracum).


[OPŠIRNIJE]



Rijeka i Trst proglašeni slobodnim lukama Habsburške Monarhije – 1719.
Nikolina Čančar / datum: 18. 3. 2016. 15:33

Dana 18. ožujka 1719. godine Rijeka i Trst proglašeni su slobodnim lukama, što je dovelo do znatnog gospodarskog uspona tih gradova. Slobodu pomorskog prometa i trgovanja u tim lukama proglasio je tadašnji vladar Habsburške Monarhije – car Karlo VI. iz dinastije Habsburg – otac znamenite carice Marije Terezije. Karlo VI. bio je vladar Svetog Rimskog Carstva (Rimsko-Njemačko Carstvo), ali i kralj Ugarske, Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Češke i drugih zemalja u sastavu Habsburške Monarhije. U prethodnom je razdoblju polagao pravo čak i na španjolsku krunu. Car Karlo VI. vladao je te 1719. godine nad golemim teritorijem koji se prostirao od Šleske na sjeveru do Napuljskog Kraljevstva na jugu, a obuhvaćao je i područje sjeverne Srbije i Bosne, dijelove Rumunjske, bogati Milano u Lombardiji pa čak i Belgiju te sredozemni otok Sardiniju.

Upravo je oko 1719. godine područje Karlovog vladanja bilo na svom vrhuncu, jer su prethodne godine dobiveni znatni teritoriji od Osmanskog Carstva, a Habsburška Monarhije još je uvijek držala i južnu Italiju. O znatnim prekomorskim ambicijama Habsburgovaca iz tog vremena, osim proglašenja Rijeke i Trsta slobodnim lukama, svjedoči i osnivanje kompanije za kolonijalnu trgovinu s područjem Indijskog oceana i Dalekog istoka 1722. godine. Bio je to pokušaj uključivanja Habsburške Monarhije u kolonijalnu utrku s mnogo jačim i iskusnijim kolonijalnim silama poput Velike Britanije, Francuske i Nizozemske.


[OPŠIRNIJE]



Golda Meir postala premijerkom Izraela – 1969.
Nikolina Čančar / datum: 17. 3. 2016. 18:45

Dana 17. ožujka 1969. godine Golda Meir postala je premijerkom Izraela, kao prva i za sada jedina ženska osoba na toj funkciji. Na premijerskom je položaju ostala više od pet godina, sve do lipnja 1974. godine, kad ju je naslijedio Yitzhak Rabin, njen dotadašnji ministar rada. Zanimljivo je da je prije nego je postala premijerkom Golda Meir tijekom čak devet i pol godina bila ministrica vanjskih poslova Izraela (od 1956. do 1966. godine), u vladama pod vodstvom Davida Ben-Guriona i Levija Eshkola. Dapače, Golda je ministricom postala već u prvoj izraelskoj vladi 1949. godine, odmah po osnutku Države Izrael. Isprva je bila ministrica rada i socijalne skrbi, a zatim. kako je spomenuto. dugogodišnja ministrica vanjskih poslova. U vladi kojom je predsjedala Golda Meir bili su kao ministri prisutni mnogi poznati izraelski državnici. Primjerice, ministar obrane bio joj je general Moshe Dayan, ministar useljeništva, a kasnije prometa i veza, bio joj je Shimon Peres (kasniji premijer i predsjednik Izraela), ministar bez portfelja bio je Menachem Begin (kasniji premijer), a spomenuti Yitzhak Rabin bio joj je ministar rada.

Zanimljivo je da se Golda rodila pod prezimenom Mabovič u Kijevu, današnjem glavnom gradu Ukrajine, 1898. godine. U doba njenog rođenja Kijev je bio u sastavu Ruskog Carstva. Golda se u mladosti udala za Morrisa Meyersona, po kojem je uzela prezime i doselila se s njime u Palestinu. Prezime Meyerson preinačeno je u Meir, ali tek kad je Golda bila u 50-im godinama svog života i kad je već bila udovica.


[OPŠIRNIJE]



Kako je Adolf Hitler izgradio njemačku vojnu silu? – 1935.
Nikolina Čančar / datum: 16. 3. 2016. 20:55

Dana 16. ožujka 1935. godine naredio je Adolf Hitler ponovno naoružavanje njemačke vojske, premda je to bilo zabranjeno ugovorima iz Versaillesa potpisanima nakon što je Njemačka izgubila u Prvom svjetskom ratu. Ti ugovori bili su jako nepovoljni za Njemačku. Naime, po njima ona je mogla imati vojsku od najviše 100.000 ljudi, maksimalno 6 bojnih brodova i nije smjela držati podmornice, naoružane zrakoplove, tenkove i oklopna vozila. Veliko ograničenje predstavljala je i zabrana uvoza i izvoza oružja.

Hitler je sve te odredbe jednostavno zanemario, a saveznici nisu imali načina da mu se suprotstave. Angažiranje njemačke industrije u proizvodnji oružja uvelike je izvuklo zemlju iz velike gospodarske krize koja je trajala od 1929. godine. Postignuta je gotovo puna zaposlenost. Istovremeno se Nijemcima vratilo i nacionalno samopouzdanje, kad je njihova vojska postala sposobna parirati ostalim svjetskim silama.

Ratni stroj koji je tako nastao osvojio je velik dio Europe na početku Drugog svjetskog rata.


[OPŠIRNIJE]



Julije Cezar ubijen na vrhuncu moći – 44. pr. Kr.
Nikolina Čančar / datum: 15. 3. 2016. 19:21

Petnaestog ožujka padaju famozne martovske ide (naziv za 15. ožujka po rimskom kalendaru), dan kada su urotnici 44. pr.Kr. ubili Julija Cezara. On je upravo bio proglašen doživotnim diktatorom, a cilj urotnika bio je osloboditi Rim njegove samovlasti. Naime, po rimskim republikanskim pravilima, diktatori su mogli imati samo privremenu vlast i uloga im je bila vladati u kriznim razdobljima, nakon čega bi odstupili s vodećeg položaja i vratili Rim u stanje republikanske demokracije. Gaj Julije Cezar, međutim, prisvojio je vremenski neograničenu vlast i kao takav postao je opasnost za budućnost republike.

Protiv Cezara urotilo se čak 60-ak senatora, pod vodstvom Bruta i Kasija. Dočekali su ga na ulazu u Pompejev teatar u Rimu. Senatori su ga okružili i izboli mačevima. Prema autopsiji (prvoj poznatoj autopsiji u povijesti!) ustanovljeno je da je uboden čak 23 puta, od čega je samo jedna rana bila smrtna, ona u prsa. Postoji više izvještaja o posljednjim Cezarovim riječima. Svetonije kaže da mu je posljednja izreka bila na grčkom: “Kai su, teknon?” (hrv. “Zar i ti, dijete?”), što se odnosilo na Bruta. Naime, Brutova je majka bila Cezarova ljubavnica, pa su neki čak nagađali da mu je Cezar bio otac.


[OPŠIRNIJE]



Habsburgovac Karlo V. postao kraljem ujedinjene Španjolske – 1516.
Nikolina Čančar / datum: 14. 3. 2016. 18:11

Flamanac Karlo V. postao je kraljem ujedinjene Španjolske 14. ožujka 1516. godine. Radilo se o prvom slučaju da je pripadnik dinastije Habsburg zavladao nad svim španjolskim kraljevstvima (Kastiljom, Leonom, Aragonom i još mnogim državama okupljenima pod vlašću jedne osobe). Karlo V. potjecao je iz dinastije Habsburg, koja je izvorno bila s današnjeg švicarskog područja, no glavnu je bazu tijekom kasnog srednjeg vijeka stekla u Austriji. On osobno rođen je u gradu Ghentu u Flandriji, a prvo je stekao vlast nad područjem današnje Belgije, Nizozemske i Burgundije. Zbog te njegove baze, načelno ga se može smatrati Flamancem, a i njegovi prvi jezici izvorno su bili flamanski i francuski. Španjolski jezik naučio je tek nakon što je postao španjolskim vladarom.

U trenutku kad je počeo vladati Španjolskom imao je Karlo V. samo 15 godina. Španjolska vladajuća klasa nije lako prihvatila vladara iz daleke Flandrije. Jedan od uvjeta koji su mu postavili prije nego su ga priznali za kralja bilo je njegovo učenje španjolskog jezika u budućnosti. Sjedanjem na prijestolje španjolskih zemalja stekao je Karlo V. svjetsku moć, jer su upravo u to doba španjolski konkvistadori osvajali zemlje u Americi.


[OPŠIRNIJE]



Britanci osvojili Bagdad od Osmanskog Carstva – 1917.
Nikolina Čančar / datum: 11. 3. 2016. 12:51

Dana 11. ožujka 1917. godine britanske su vojne snage osvojile Bagdad, dotadašnje osmansko uporište. Radilo se o predzadnjoj godini Prvog svjetskog rata, a britansko se osvajanje Bagdada dogodio u sklopu njihovog napredovanja na bojištu u Mezopotamiji. Na čelu pobjedničkih britanskih snaga bio je general Sir Frederick Stanley Maude, koji je do Bagdada bio prodro iz Perzijskog zaljeva dolinom rijeke Tigris. Bagdad je branila vojska Osmanskog Carstva predvođena Halil-pašom.

Zanimljivo je da su stanovnici Bagdada britanske trupe navodno dočekali s entuzijazmom. Iz Bagdada je general Sir Frederick Stanley Maude od tada vladao gotovo cijelom Mezopotamijom, no već je iste godine ondje preminuo na prilično neobičan način. Naime, zarazio se kolerom, koju je po nekim navodima dobio pijući neprokuhano mlijeko. Preminuo je u Bagdadu 18. studenog 1917, godine, i to navodno u istoj zgradi u kojoj je godinu i pol ranije preminuo njemački feldmaršal barun Colmar von der Goltz (koji je ujedno bio i maršal u vojsci Osmanskog Carstva, poznat kao Goltz-paša).


[OPŠIRNIJE]



Tvrtko I. Kotromanić – prvi i najmoćniji bosanski kralj – 1391.
Nikolina Čančar / datum: 10. 3. 2016. 17:27

Prvi bosanski kralj Tvrtko I., pripadnik dinastije Kotromanića, umro je 10. ožujka 1391. godine. Po svojoj majci – Jeleni Šubić – bio je kralj Tvrtko praunuk znamenitog hrvatskog bana Pavla Šubića. Po jednoj liniji potjecao je Tvrtko i od srpske dinastije Nemanjića, a bio je čak i potomak hrvatskog i ugarskog kralja Bele IV. iz dinastije Arpadovića. Dakle, podrijetlo prvog bosanskog kralja bilo je vrlo kompleksno.

Tvrtko I. rodio se oko 1338. godine, a već sa samo 15 godina postao je bosanski ban. Nakon što je smirio pobunu domaćeg plemstva  te uredio odnose s hrvatsko-ugarskim kraljem Ludovikom I., Tvrtko se 1377. godine okrunio za kralja. Tijekom vladavine uvelike je proširio teritorij svoje države, tako da je ona obuhvatila i mnoge krajeve koji danas pripadaju Republici Hrvatskoj (primjerice, gradove Split, Trogir i Šibenik te otoke  Brač, Hvar i Korčulu). Nazivao se kraljem Raške, Bosne, Dalmacije, Hrvatske, Primorja itd.

Za vrijeme Tvrtkove vladavine ostvarena je politička stabilnost, te značajan kulturni i duhovni napredak, što ga je učinilo najjačim vladarom u povijesti srednjovjekovne Bosne. 

Kralj Tvrtko I. umro je u dobi od oko 53 godine, 1391. godine u utvrdi Bobovac, a naslijedio ga je polubrat Stjepan Dabiša.


[OPŠIRNIJE]



Kako je nastala prva Barbie lutka? – 1959.
Nikolina Čančar / datum: 9. 3. 2016. 21:05

Deveti ožujka smatra se službenim rođendanom Barbie lutke, jer je toga dana 1959. godine ona prvi puta predstavljena svijetu na Američkom međunarodnom sajmu igračaka u New Yorku. Do ideje za Barbie lutku došla je Ruth Handler, supruga suosnivača velike korporacije Mattel. Naime, ona je primijetila da njena kći Barbara lutkama često dodjeljuje uloge odraslih osoba. U to vrijeme (1950-ih) praktički sve lutke prikazivale su osobe u dječjoj dobi. Ruth Handler dosjetila se da bi možda bilo dobro proizvesti lutku koja izgleda poput odrasle osobe.

Tijekom jednog posjeta Švicarskoj, Ruth Handler naišla je na lutku Bild Lilli koja se proizvodila već nekoliko godina, a predstavljala je odraslu mladu ženu, izazovnih oblina. Lutka Bild Lilli zapravo je bila namijenjena odraslima, a ne djeci i nastala je na osnovu jednog lika iz stripa u poznatom njemačkom časopisu Bild. Ruth Handler kupila je tri primjerka te lutke i zaključila da bi se tako nešto moglo proizvoditi za djecu.

Bild Lilli zapravo je, prema stripu, bila djevojka prilično slobodnog morala, naročito u pogledu seksualnosti. Bila je plavuša i koristila je svoj izgled za probijanje u životu, naročito kod muškaraca. Ruth Handler pokazala je tu lutku svom suprugu Elliotu Handleru, a on je prihvatio ideju kao i ostali iz njegove kompanije Matell (ime Matell nastalo je od imena suosnivača – MATT Matson i Eliott Handler).

Na današnji dan kompanija Matell predstavila je svoju prvu Barbie lutku. Ime Barbie dobila je po Ruthinoj kćeri Barbari (Ken je dobio ime po Ruthinom sinu Kenu). Zanimljivo je da je prva Barbie bila dostupna i kao crnka i kao plavuša. Imala je izazovan prugasti kupaći kostim i pogled skrenut u desno (kasnije je to promijenjeno u pogled prema naprijed).

 


[OPŠIRNIJE]



Vjerni pas Hachikō koji je devet godina čekao svog gospodara – 1935.
Nikolina Čančar / datum: 8. 3. 2016. 18:24

Dana osmog ožujka 1935. godine uginuo je pas Hachikō, legendarno slavan u Japanu po svojoj vjernosti gospodaru. Naime, Hachikō je nekoć bio pas profesora Hidesaburōa Uenoa s Tokijskog Sveučilišta i svakog je dana dočekivao svog gospodara na kolodvoru kad se ovaj vraćao vlakom. Međutim, profesor je 1925. godine umro od moždanog udara, nikada se ne vrativši na kolodvor. Pas Hachikō sljedećih je gotovo devet godina svakog dana dolazio na kolodvor u potrebno vrijeme u nadi da će se profesor ipak vratiti. Prolaznici su uvidjeli da se radilo o neobično vjernom psu pa je Hachikō dospio u medije i postao poznat diljem Japana.

Hachikō je pripadao pasmini Akita, koja potječe sa sjevera japanskog otoka Honšua. Zbog prisutnosti u medijima, pas Hachikō postao je toliko slavan u Japanu da mu je podignut brončani spomenik, a o njemu je snimljeno i više filmova. Izvorni japanski film o njemu iz 1987. godine bio je blockbuster u toj zemlji, a u američko-britanskom remakeu iz 2009. godine glumio je poznati Richard Gere.

U trenutku kad je pas Hachikō 1935. godine uginuo, bio je star 11 godina. Na groblju Aoyama u Tokiju uz grob njegovog gospodara – profesora Hidesaburōa Uenoa – podignut je spomenik vjernom Hachikōu.

 


[OPŠIRNIJE]



Josip Šokčević – hrvatski ban kojeg je izigrao bečki dvor – 1811.
Nikolina Čančar / datum: 7. 3. 2016. 14:55

 

Hrvatski ban Josip Šokčević rodio se 7. ožujka 1811. godine u Vinkovcima, a gotovo cijeli životni vijek posvetio je vojnoj karijeri gdje je došao do čina podmaršala. Nakon završene Vojne akademije u Bečkom Novom Mjestu, služio je u Lavovu odakle je poslan na talijansko bojište tijekom austro-talijanskog rata (1848-1849) U ratu se posebno istaknuo u osvajanju Venecije te je promaknut u čin general bojnika, a deset godina kasnije imenovan je podmaršalom te zamjenikom bana Josipa Jelačića.

Hrvatskim banom Šokčević je imenovan 1860. godine (na preporuku biskupa J. J. Strossmayera) nakon ukidanja neoapsolutizma, a postao je i doživotnim članom Carevinskog vijeća te guvernerom Rijeke, a dobio je i naslov baruna.

Kao ban zaslužan je za poticanje gospodarskog života, koje je prvo zahvatilo veće gradove – Zagreb, Rijeku, Karlovac, Osijek, Vukovar i Zemun. U njegovom mandatu počinje gradnja glavnih željezničkih pruga. Uz njegovu izdašnu pomoću Zagrebu je 1864. godine. organizirana Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba, a na veleposjedima u Slavoniji pojavljuje se prva mehanizacija u obradi polja. To mu je donijelo popularnost u narodu tako da  njegovim putovanjima kroz Hrvatsku narod piše transparente: “Dao Bog dao Šokčeviću bane, da nam sreća sad po Tebi svane, zdravo bane, zdravo diko naša, u Tebi je prava nada naša!”.

Jedna od povijesnih zanimljivosti je da je Šokčević u suradnji s Eugenom Kvaternikom pokušao ustrojiti Hrvatsku pravoslavnu crkvu radi očuvanja jedinstva hrvatskog naroda, ali taj pokušaj je propao. 

Na političkom planu Šokčević je odmah počeo uvoditi hrvatski kao službeni jezik u u upravi i školstvu. Na osnovi carske Listopadske diplome, ban  saziva najprije Bansku konferenciju od 55 hrvatskih uglednika da urede novi izborni zakon za Hrvatsku i daju hrvatske prijedloge o preuređenju Habsburške Monarhije koj se mogu sažeti u: cjelovita Hrvatska i federativna Monarhija.

Temeljem tih zahtjeva ban Šokčević je sazvao Hrvatski sabor 1861. i 1865. godine koji su pokušali riješiti državnopravno pitanje Trojedne Kraljevine prema Ugarskoj i Austriji. Podupirao je Samostalnu narodnu stranku na čelu s Ivanom Mažuranićem koja je pokušavala sklopiti dogovor s Austrijom prije no što se ona nagodi s Ugarskom. No isključivanjem Hrvatske iz pregovora o novom ustrojstvu Monarhije i sklapanjem Austro-ugarske nagodbe (1867), bili su srušeni temelji politike Samostalne narodne stranke.

Razočaran razvojem događaja smatrajući da je izigran od strane bečkog dvora Josip Šokčević je 1867 na vlastiti zahtjev razrješen banske časti, a sljedeće godine je i umirovljen. Odselio se u Graz, a zatim u Beč, gdje je i umro 1896. godine, u prilično visokoj 86. godini života.

Krajem svibnja 2002. posmrtni ostatci bana Šokčevića preneseni su iz Beča u njegov rodni grad Vinkovce.

 

 


[OPŠIRNIJE]



Abraham Lincoln postao američki predsjednik – 1861.
Nikolina Čančar / datum: 4. 3. 2016. 16:43

Dana četvrtog ožujka 1861. godine održana je svečana inauguracija američkog predsjednika Abrahama Lincolna. To je bio povijesni događaj, jer se dobro znalo da Lincolnova odlučna politika prema ropstvu ne odgovara robovlasničkim državama. Dapače, već kad je Lincoln nekoliko mjeseci ranije bio izabran, južne su američke države izjavile da će istupiti iz SAD-a prije nego što se novog predsjednika uopće uvede u dužnost.

I doista, već uoči Lincolnove inauguracije, sedam južnih država istupilo je iz SAD-a (tzv. secesija) i osnovalo Konfederativne Američke Države (Konfederaciju). Tih sedam država bile su Južna Karolina, Mississippi, Georgia, Florida, Alabama, Louisiana i Teksas.

Lincoln je u inauguracijskom govoru pokušao biti pomirljiv prema južnim državama, ali je istodobno bio i odlučan da se sačuva cjelovitost SAD-a. Za predsjedničku prisegu koristio je slavnu Lincolnovu Bibliju. Radilo se o izdanju Biblije iz 1853. godine, s 1280 stranica i relativno malih dimenzija (15×10 cm). Ta Biblija prije nije bila u Lincolnovom vlasništvu nego ju je za tu priliku donio službenik američkog Vrhovnog suda, koji ju je prije koristio za službene svrhe. Zanimljivo je da je Lincoln svoju poznatu bradu pustio rasti tek uoči ove inauguracije.

Kako je Lincoln bio žestoki zagovornik ukidanja ropstva raskol u SAD-u se još više produbio, što je ubrzo dovelo do oružanog sukoba Unije i Konfedracije.

Već sljedeči mjesec započeo je krvavi američki Građanski rat koji je trajao sve do 1865. godine kada je Konfederacija kapitulirala. Niti tjedan dana od trijumfalnog završetka rata predsjednik Lincoln (koji je 1964. po drugi puta izabran za predsjednika) ubijen je u kazalištu u Philadelphiji. Ubio ga je John Wilkes Booth, glumac i špijun Konfederacije, pištoljem iz neposredne blizine.

 


[OPŠIRNIJE]



Osnovana preteča američke NASA-e – 1915.
Nikolina Čančar / datum: 3. 3. 2016. 21:51

Dana 3. ožujka 1915. godine osnovana je preteča američke NASA-e, institucija imena Nacionalni savjetodavni komitet za aeronautiku (engl. National Advisory Committee for Aeronautics – NACA). Tek 1958. godine tj. 43 godine kasnije preuzela je njenu djelatnost novostvorena NASA (engl. National Aeronautics and Space Administration). U vrijeme kad je NACA osnovana trajao je u Europi Prvi svjetski rat. Sjedinjene Američke Države ušle su, doduše, u taj rat tek 1917. godine, no već u doba osnivanja NACA-e rat je bio dopro do SAD-a pa je ona predstavljala jednu od mjera za suočavanje s njime. Izvorno je NACA bila komitet od 12 članova, koji nisu primali plaću, a za djelovanje im je dodijeljen budžet od samo 5.000 dolara. Ipak, već sljedeće godine dodijeljeno im je 87.000 dolara, a i kasnije je budžet rastao. General George Percival Scriven postavljen je za prvog predsjedavajućeg NACA-e, a među prvih 12 članova bio je i srpski znanstvenik Mihajlo Pupin. On je rođen u mjestu Idvor na području današnje Srbije, oko 40 kilometara sjeverno od Beograda, no već se u mladosti preselio u SAD. Ondje je ostvario veliku karijeru kao znanstvenik, izumitelj i sveučilišni profesor.


[OPŠIRNIJE]



Aleksandar II. – ruski car reformator koji je prodao Aljasku – 1855.
Nikolina Čančar / datum: 2. 3. 2016. 22:03

Car Aleksandar II.bio je jedan od najvećih reformatora u povijesti Ruskog Carstva. Upravo je u njegovo vrijeme ukinuto u Rusiji kmetstvo, čime je čak oko 23 milijuna ljudi dobilo osobnu slobodu, zbog čega je dobio i nadimak Osloboditelj.

Također u doba vladanja Aleksandra II. Rusko Carstvo dostiglo je svoj najveći opseg u povijesti. Naime, u Središnjoj Aziji nastavljeno je širenje Carstva sve do područja današnjeg Afganistana. Na Dalekom istoku osnovan je u doba Aleksandra II. grad Vladivostok na obali Tihog oceana. Rusko Carstvo posjedovalo je u doba Aleksandra II. i Aljasku, koju je upravo on odlučio prodati. Budući da kasniji ruski carevi nisu više posjedovali Aljasku, površinom više nikada nisu uspjeli doseći veličinu koju je carstvo imalo za vrijeme Aleksandra II.

Prije prodaje Aljaske carstvo Aleksandra II. protezalo se na neviđeno velikom prostoru. U Europi je obuhvaćalo čak i velik dio današnje Poljske, uključujući Varšavu, a Aleksandar II. čak je koristio i titulupoljskog cara . Carstvo se zatim u neprekinutoj dužini prostiralo sve do Beringovog tjesnaca pa preko njega do područja današnje Kanade (obuhvaćalo je cijelu Aljasku). Računa li se u četvornim kilometrima, Rusko Carstvo prije prodaje Aljaske imalo je površinu od oko 22.800.000 četvornih kilometara. Radilo se o carstvu oko četiri puta većem od onoga koje je Aleksandar Makedonski osvojio u Starom vijeku. Nad tim golemim prostorom Aleksandar II. vladao je kao apsolutni monarh, a na prijestolje je stupio 2. ožujka 1855. godine.


[OPŠIRNIJE]



Dioklecijan podijelio Rimsko Carstvo na četri djela- 293
Nikolina Čančar / datum: 1. 3. 2016. 19:51

Car Dioklecijan podjelio je Rimsko Carstvo na četiri dijela prvog ožujka 293. godine. Takav oblik vlasti naziva se tetrarhijom, a uveden je s ciljem bolje kontrole različitih dijelova prostranog carstva. Dioklecijan je zadržao glavnu riječ i titulu augusta (lat. augustus), koja je bila po rangu i ugledu najviša od svih rimskih carskih titula. Titulu augusta imao je također i Dioklecijanov suvladar Maksimijan, s time da je Dioklecijan bio nadležan za istočni dio carstva, koji je u to vrijeme bio razvijeniji i bogatiji, a Maksimijan za zapadni.

Osim dvojice augusta imenovana su u tetrarhiji i dvojica cezara (niža carska titula). Cezar Konstancije Klor dobio je dio zapadnih teritorija carstva, konkretno Galiju i Britaniju, dok je cezar Galerije dobio dio na istočnom i središnjem dijelu carstva (Panoniju, Meziju i Trakiju). Zanimljivo je da je Galerije bio Dioklecijanov zet, upravo kao što je Konstancije Klor bio zet augusta Maksimijana.

Svaki od četvorice vladara dobio je svoju prijestolnicu. Dioklecijan je uzeo Nikomediju (današnji İzmit u Turskoj), a Maksimijan je dobio Mediolanum (današnji Milano). Cezar Konstancije Klor dobio je Augustu Treverorum (današnji Trier u Njemačkoj), a cezar Galerije Sirmij (današnja Sremska Mitrovica).


[OPŠIRNIJE]



Prva Afroamerikanka dobila Oscara- 1940
Nikolina Čančar / datum: 29. 2. 2016. 21:43

Dana 29. veljače 1940. godine dobila je nagradu Oscar prva Afroamerikanka u povijesti – Hattie McDaniel – i to za najbolju sporednu žensku ulogu u filmu Prohujalo s vihorom (engl. Gone with theWind). Ona je u tom filmu glumila lik Mammy, kućnu pomoćnicu Scarlett O’Hare. Inače, taj film iz 1939. godine bio je jedan od prvih velikih filmova snimljenih u boji (Technicolor) i dobio je ukupno 10 Oscara (između ostalog za najbolju glumicu Vivian Leigh, za najboljeg redatelja i za najbolji film).

Zanimljivo je da taj film drži rekord po ukupnoj zaradi u povijesti ako se uračuna inflacija cijena, i da je po tome ispred Avatara, Titanica i najnovijih Ratova zvijezda.


[OPŠIRNIJE]



Valentinijan - rimski car rođen na području Vinkovaca - 364
Nikolina Čančar / datum: 26. 2. 2016. 18:19

Dana 26. veljače 364. godine zavladao je Rimskim Carstvom car Valentinijan, koji je rođen u gradu Cibalae (područje današnjih Vinkovaca). Valentinijana nazivaju i posljednjim velikim zapadnim carem jer se nakon njegove smrti situacija u Rimskom Carstvu znatno pogoršala. U antičkom rimskom naselju Cibalae živio je Valentinijanov otac Gracijan, utjecajan vojskovođa. Osim Valentinijana, u istom gradu rođen je i njegov mlađi brat Valens, kojeg je također postao rimski car. Naime, njega je svojim suvladarom proglasio upravo Valentinijan, i to samo oko mjesec dana nakon spomenutog stupanja na prijestolje.

Valentinijan je proglašenje carem primio na današnji dan u gradu Ancyri (danas Ankara u Turskoj), gdje je bio stacioniran u to doba. Zanimljivo je da je Valentinijan naslijedio cara Jovijana, rođenog u Singidunumu (današnji Beograd). Car Jovijan razmjerno je kratko vladao, a jedna od glavnih uloga bilo mu je ponovno uvođenje kršćanstva kao državne religije (prethodni car Julijan Apostat, koji je umro na području današnjeg Iraka, bio je ukinuo kršćanskoj vjeri taj status).

Car Valentinijan vladao je ukupno oko 11 i pol godina Rimskim Carstvom. Morao je ratovati s barbarskim plemenima koja su na područje Carstva pokušavala prodrijeti preko Rajne i Dunava. Upravo je u blizini obale Dunava car Valentinijan i umro 375. godine, kod današnjeg mjesta Szőny u sjevernoj Mađarskoj.

 


[OPŠIRNIJE]



Karl May- pisac vestrena koji nikad nije bio na Divljem zapadu - 1842
Nikolina Čančar / datum: 25. 2. 2016. 17:03

Dana 25. veljače 1842. godine rođen je Karl May, iznimno popularan autor avanturističkih romana. Osobito je poznat po svojim romanima o Divljem zapadu, s likovima Winnetoua i Old Shatterhanda, kao i po romanima koji s događaju na Bliskom istoku (Perzija, Arabija itd.), a u kojima figurira lik Kare ben Nemsija.

Zanimljivo je da je Karl May navodno postao čak i najčitanijim autorom s njemačkog govornog područja uopće. Njegova su djela prevedena na mnoge jezike, a izdana su u 200-tinjak milijuna primjeraka. Mnoge poznate osobe čitale su Karla Maya, osobito u mladim danima. Primjerice, Albert Einstein bio je navodno veliki ljubitelj njegovih djela.

Karla Maya kao autora osobito je cijenio Adolf Hitler, koji ga je čitao još u dječjoj dobi. U knjizi Mein Kampf pokušao je Hitler čak opravdati pad svojih školskih ocjena fascinacijom Mayevim knjigama. Činjenicu da Karl May nikada nije vidio mjesta u SAD-u koja opisuje u svojim djelima o Divljem zapadu,Hitler je navodno koristio kao dokaz još veće Mayeve autorske sposobnosti (mašte).

Karl May rodio se u gradu Ernstthalu u Saskoj, oko 70 kilometara jugozapadno od Dresdena. Tijekom života doista nikada nije posjetio zapadni dio Sjedinjenih Američkih Država, o kojem je pisao romane o Divljem zapadu. Doduše, posjetio je SAD sa svojom suprugom, ali samo njegov istočni dio, uključujući Niagarine slapove. Umro je u 71. godini života u svojoj rodnoj Saskoj, i to u naselju Radebeul u Njemačkoj, nedaleko od Dresdena. Ondje danas postoji muzej posvećen njemu.


[OPŠIRNIJE]



Muslimanski putopisac koji je proputovao više zemalja od Marka Pola-1304.
Nikolina Čančar / datum: 24. 2. 2016. 16:22

Ibn Batuta, proslavljeni muslimanski putopisac iz srednjeg vijeka, rodio se 24. veljače 1304. godine. Proputovao je, za srednjovjekovne pojmove, golema prostranstva, koja opsegom nadmašuju čak i putovanja Marka Pola. Ibn Batuta rođen je u gradu Tangeru u blizini Gibraltarskog tjesnaca (danas Tanger pripada Maroku, a nekoć je bio svojevrsna grad-država).

Ibn Batuta posjetio je tijekom svojih putovanja Egipat, Arapski poluotok, Saharu, Svetu Zemlju, Mezopotamiju, Istočnu Afriku, Perziju, Središnju Aziju, Indiju, Cejlon, Jugoistočnu Aziju i Kinu. Zanimljivo je da je u Africi dopro na jug sve do područja današnje Tanzanije. Konkretno, na istočnoafričkom području posjetio je grad Mombasu u današnjoj Keniji, otok Zanzibar, kao i otok Kilwa, smješten oko 250 kilometara južno od današnje tanzanijske prijestolnice Dar-es-Salaama. Time se na jugu približio čak i geografskoj širini na kojoj se nalazi otok Madagaskar. Kinu je posjetio slično kao i Marko Polo, ali nekoliko desetljeća nakon njega. Važna su bila i Ibn Batutina putovanja kroz Saharu, pri kojima je obišao Timbuktu u današnjem Maliju. Ibn Batuta umro je na području današnjeg Maroka u srednjim 60-im godinama svog života.


[OPŠIRNIJE]



Matija Korvin,jedan od najslavnijih i najvoljenijih hrvatsko-ugarskih kraljeva -1443
Nikolina Čančar / datum: 23. 2. 2016. 19:49

Matija Korvin, jedan od najmoćnijih i najbogatijih kraljeva u Europi svog vremena, rodio se 23. veljače 1443. godine  u gradu Kolozsváru (današnji Cluj-Napoca) u Erdelju tj. Transilvaniji. 

Matija Korvin pripadao je znamenitoj obitelji Hunyadi, a otac mu je bio vojskovođa Janos Hunyadi. Prezime Korvin (lat. Corvinus) dobio je Matija po gavranu (lat. corvus), koji se nalazio u grbu obitelji Hunyadi. Za hrvatsko-ugarskog kralja okrunjen je 1458. godine, a oslonac svoje vladavine imao je u srednjem plemstvu i gradovima čiji je razvoj podupirao.

Osim što je imao goleme prihode, Matija Korvin osvojio je i mnoge susjedne zemlje, npr. dijelove Austrije, Češke i Šleske te je uzeo i titulu kralja Češke. Posebna zasluga Matije Korvina je zautavljanje napredovanja snaga Osmanskog carstva nakon pada Bosne. Naime, njegove snage oslobodile su Jajce te je organizirao Jajačku i Srebreničku banovinu kao štit od daljnjih osmanlijskih prodora.

Doba vladavine Matije Korvina ostalo je zapamćeno kao svojevrsno zlatno doba u povijesti Hrvatsko-ugarskog kraljevstva. Na svom dvoru okupio je vodeće humaniste svog vremena, među kojima Ivana Viteza od Srednje i Ivana Česmičkog (Janusa Pannoniusa) te se istaknuo kao zaštitnik umjetnosti.

Matijaš Korvin umro je 1490. godine, a koliko je ostao zapamćen u običnom puku svjedoči uzrečica kojom se žali za njegovim vremenom.


[OPŠIRNIJE]



Misal po zakonu rimskog dvora-prva tiskana hrvatska knjiga-1483.
Nikolina Čančar / datum: 22. 2. 2016. 21:38

Dvadesetdrugi veljače značajan je dan za Hrvatsku kulturu jer na njega pada obljetnica tiskanja prve hrvatske knjige – glagoljičkog Misala po zakonu rimskog dvora. Dogodilo se to 1483. godine, svega nešto više od tri desetljeća nakon Gutenbergovog otkrića tiska. Vrlo je važna činjenica da je taj Misal tiskan na hrvatskom jeziku i glagoljicom, jer je time to postao i prvi Misal u svijetu koji nije tiskan na latiničkom pismu latinskim jezikom.

Dans se ne može točno utvrditi gdje je Misal tiskan, ali prevladava teza da se to dogodilo u Kosinju u kojem je bila prva tiskara u Hrvata.

Značaj Misala nadilazi Hrvatsku time što je to prva knjiga uopće tiskana u slavenskom svijetu. Inače, sve knjige tiskane prije 1501. godine smatraju se izuzetno vrijednima i nazivaju se inkunabule (prvotisci).

Od tog prvog Misala danas je sačuvano samo 11 primjeraka i 6 fragmenata. Najviše primjeraka čuva se u Zagrebu, čak 5. Od toga su 2 u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, 2 u Knjižnici HAZU i jedan u Franjevačkom samostanu u Zagrebu. U ostatku Hrvatske postoji još jedan primjerak – u Dominikanskom samostanu na Braču. Ostali su primjerci razasuti po svijetu, od Washingtona i Sankt-Peterburga do Beča i Vatikana.


[OPŠIRNIJE]



Rax Kurzweil-futurist i izumitelj-1948
Nikolina Čančar / datum: 12. 2. 2016. 17:38

Ray Kurzweil, poznati izumitelj i istraživač razvoja novih tehnologija rođen je 12. veljače 1948. godine. Kurzweil je od nedavno i Googleov direktor inženjeringa. Ponajviše je poznat po teorijama vezanima uz umjetnu inteligenciju i tzv.singularity.

Kurzweil je rođen u New Yorku, u četvrti Queens. Roditelji su mu bili židovskog podrijetla i pobjegli su iz Austrije u SAD pred Drugi svjetski rat.

Kurzweil se istaknuo već tijekom školskih dana, a studirao je na poznatom MIT-u (eng. Massachusetts Institute of Technology) koji se nalazi u blizini središta Bostona i odmah u susjedstvu sveučilišta Harvard.

Ray Kurzweil počeo se ozbiljnije za svoje zdravlje brinuti navodno tek nakon 35 godine života. Navodno uzima desetak šalica zelenog čaja dnevno, a tjedno pije i nekoliko čaša crnog vina. U slučaju da umre, Kurzweilovo će tijelo biti sačuvano u smrznutom stanju u poznatoj krioničkoj tvrtki Alcor Life Extension Foundation, kako bi se u mogućnosti moglo oživjeti.


[OPŠIRNIJE]



Ivan Visin-prvi Hrvat koji je oplovio svijet-1852
Nikolina Čančar / datum: 11. 2. 2016. 19:54

Hrvatski pomorac Ivan Visin isplovio na put oko svijeta 11. veljače 1852. godine, koji će dovršiti 30. kolovoza 1859. i tako postati prvi Hrvat koji je oplovio svijet. Bio je to tek šesti pothvat oplovljivanja svijeta u povijesti (prvi je započeo Magellan, a dovršio Elcano). Visin je rođen u gradu Prčnju u Boki Kotorskoj, u obitelji porijeklom iz Istre.

Visin isplovio je iz Antwerpena na brodu Splendido, pod habsburškom zastavom i s devet članova posade. Svijet su obišli u smjeru zapada, rutom Antwerpen – Rt Horn – Valparaiso – San Francisco – Honolulu – Singapur – Bangkok – Hongkong – Rt dobre nade – Plymouth – Trst. Car Franjo Josip odlikovao ga je za pothvat bijelom počasnom zastavom i viteškim križem reda Franje Josipa.

 


[OPŠIRNIJE]



Traudl Junge-najmlađa Hitlerova tajnica-2002
Nikolina Čančar / datum: 10. 2. 2016. 22:48

Dana 10. veljače 2002. godine umrla je poznata Traudl Junge, najmlađa žena koju je Hitler zaposlio kao osobnu tajnicu. Naime, ona je za Führera počela raditi 1942. godine, kad su joj bile samo 22 godine. Ostala je uz njega sve do kraja i bila je jedna od posljednjih osoba koje su napustile bunker u Berlinu, i to nakon što je Hitler već bio mrtav, a Sovjeti prodrli u grad.

Traudl Junge postala je poznata po filmu Hitler: Konačni pad (njem. Der Untergang) iz 2004. godine, gdje zapravo predstavlja glavni lik – mladu tajnicu oko koje se događa radnja u Hitlerovom bunkeru. Traudl Junge rođena je u Münchenu, gradu za koji je Hitler bio emocionalno vezan (u Bavarskoj je započeo političku karijeru). Njeno ime Traudl zapravo je skraćeni oblik od Gertraud (Gertruda). Ono što se u spomenutom filmu ne naglašava, jest činjenica da se Traudl, uz Hitlerov poticaj, udala 1943. za Waffen-SS časnika Hansa Hermanna Jungea i po njemu je zapravo dobila prezime Junge (rođeno joj je prezime bilo Humps). Međutim, suprug joj je poginuo već sljedeće godine.

Što se s njom dogodilo nakon završetka Drugog svjetskog rata? Nije uspjela prijeći na teritorij pod kontrolom zapadnih saveznika, pa se vratila u Berlin pod sovjetskom okupacijom. Sovjeti su je detaljno ispitivali, jer je bila članica Hitlerove najbliže okoline. Nekoliko mjeseci bila je i u zatvoru, ali je zatim oslobođena. Godine 1946. dopušten joj je prijelaz u Bavarsku (američka okupacijska zona). Zapadnjaci su je također ispitivali o događajima oko Hitlera, ali su je na kraju pustili da slobodno živi u Zapadnoj Njemačkoj. U dva navrata boravila je i u Australiji. Na kraju je umrla u rodnom Münchenu u 82. godini života, upravo na današnji dan 2002. godine.


[OPŠIRNIJE]



Napoleonov dekret o uređenju Ilirskih pokrajina-1811
Nikolina Čančar / datum: 9. 2. 2016. 18:13

Dana 15. travnja 1811. godine dekretom cara Napoleona Bonapartea uređene su Ilirske pokrajine, dio Francuskog Carstva koji je pokrivao velik dio današnjeg hrvatskog teritorija. Bonaparteov dekret zvao seDécret sur l’organisation de l’Ilyrie, a zanimljivo je da se samo mjesec dana prije Napoleonu rodio dugo očekivani sin nasljednik. Dakako, sina mu je rodila carica Marija Lujza, podrijetlom austrijska nadvojvotkinja (po Mariji Lujzi dobila je naziv Lujzinska cesta, od Karlovca do Rijeke).

Napoleonova Ilirija tj. Ilirske pokrajine obuhvaćale su praktički sav teritorij današnje Republike Hrvatske južno od Save. Prema Napoleonovom dekretu, Ilirija je podijeljena na 7 pokrajina. Bile su to:

Civilna Hrvatska (sjedište u Karlovcu),

Vojna Hrvatska (sjedište u Senju),

Istra (sjedište u Trstu),

Dalmacija (sjedište u Zadru),

Dubrovnik (sjedište u Dubrovniku),

Koruška (sjedište u Lienzu),

Kranjska (sjedište u Ljubljani).

Ukupno su Ilirske pokrajine imale oko milijun i pol stanovnika. Na čelu cjelokupne Ilirije bila je vlada tj. generalno guvernerstvo (fr. gouvernement général) sa sjedištem u Ljubljani. Na mjesto generalnog guvernera postavljen je general grof Henri-Gatien Bertrand, Napoleonov bliski suradnik i ađutant. Zanimljivo je da je generala Bertranda Napoleon kasnije imenovao velikim maršalom palače (fr. Grand Maréchal du Palais). Bila je to dvorska titula koja je označavala šefa vojnog odjela carskog dvora. U funkciji velikog maršala palače slijedio je general grof Bertrand kasnije Napoleona i na Svetu Helenu, otok na kojem je Bonaparte umro u britanskom zarobljeništvu.


[OPŠIRNIJE]



Otvorene Zimske olimpijske igru u Sarajevu-1984
Nikolina Čančar / datum: 8. 2. 2016. 15:12

Osmog veljače 1984. godine održana je u Sarajevu svečanost otvaranja Zimskih olimpijskih igara. Bile su to XIV. po redu Zimske olimpijske igre i prve koje su ikada održane u nekoj socijalističkoj državi. Organizacija je ukupno koštala 142,6 milijuna dolara.

Na svečanom otvaranju na današnji dan bili su predstavnici 49 nacionalnih olimpijskih komiteta, te predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta – znameniti Juan Antonio Samaranch. Igre je službeno proglasio otvorenima Mika Špiljak kao predsjednik Predsjedništva SFRJ. Na stadion je olimpijsku baklju unio slovenski skijaš Ivo Čarman. Čast da zapali olimpijski plamen pripala je hrvatskoj klizačici Sandi Dubravčić.

Od medalja, zanimljivo je da je slovenski skijaš Jure Franko osvojio prvu jugoslavensku medalju na zimskim olimpijskim igrama uopće (srebro u veleslalomu). Braća blizanci Phil i Steve Mahre iz SAD-a osvojili su prvo i drugo mjesto u slalomu. Najveći broj zlatnih medalja (ukupno 9) osvojili su sportaši iz Istočne Njemačke, dok je drugi bio Sovjetski Savez. Isti je SSSR osvojio najveći ukupni broj medalja (25) – nasuprot američkih samo 8.

Mnogima je u sjećanju sa sarajevskih Zimskih olimpijskih igara ostala službena maskota - poznati Vučko.

 


[OPŠIRNIJE]



Kako je sv.Vlaho postao zaštitnik Dubrovnika -972
Nikolina Čančar / datum: 3. 2. 2016. 19:14

Prema tradiciji, još od davne 972. godine Dubrovčani slave sv. Vlaha kao svojeg zaštitnika. Naime, trećeg veljače, pada blagdan sv. Vlaha, koji je u drugim krajevima Hrvatske poznat još i kao sv. Blaž (od latinskog Sanctus Blasius). Talijani ga nazivaju San Biagio, Španjolci San Blaz, a na francuskom i engleskom jeziku poznat je kao Saint Blaise.

Štovanje sv. Vlaha u Dubrovniku povezuje se s njegovom pomoći gradu tijekom mletačkog napada. Prema legendi, sv. Vlaho javio je župniku Stojku da se Mlečani potajno spremaju napasti grad. Njegovom intervencijom grad je spašen, jer su namjere napadača osujećene.

Od 2009. godine dubrovačko je slavljenje sv. Vlaha upisano na listu UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Inače, sv. Vlaho kod katolika je naročito cijenjen kao pomoćnik i zaštitnik, tako da je svrstan čak i u posebnu skupinu nazvanu Četrnaest svetih pomoćnika. Znamenit je blagoslov grla koji se obavlja na blagdan sv. Blaža.


[OPŠIRNIJE]



Letiza Bonaparte -majka cara Napoleona koja nikada nije naučila francuski-1836
Nikolina Čančar / datum: 2. 2. 2016. 18:31

Letizia Bonaparte, majka cara Napoleona Bonapartea, umrla je 02. veljače 1836. godine. Zanimljivo je da je ona nadživjela svog sina za čak 15-ak godina, doživjevši prilično visoku 86. godinu života. Tijekom razdoblja carevanja Napoleona Bonapartea imala je naslov Gospođa careva majka (franc. Madame Mère de l’Empereur).

Napoleonova majka rođena je kao Maria Letizia Ramolino u plemićkoj obitelji u gradu Ajacciju na Korzici. Majka joj se, nakon što je postala udovicom, udala za švicarskog časnika Franza Fescha pa se Letiziji rodio polubrat imenom Joseph Fesch. On je postao nadbiskupom i kardinalom, a kao Napoleonov poluujak bio je među najuglednijim crkvenim osoba u Francuskoj.

Letizia Bonaparte rodila je čak 13-ero djece, a prvi porod imala je već u dobi od 14 godina (udala se za Napoleonovog oca s 13 godina). Bila je navodno prilično stroga majka. Zanimljivo je da, kao rođena Korzikanka, nikada nije naučila francuski jezik. Napoleona je rodila prije svog 19. rođendana. Letizia je postala udovicom već u dobi od 35 godina, što znači da je u udovištvu provela posljednjih 50 godina života.

Nakon Napoleonovog pada Letizia Bonaparte preselila se u Rim, gdje je živjela do kraja života. U tom je gradu stanovala u palači danas poznatoj kao Palazzo Bonaparte, smještenoj na Venecijanskom trgu (tal. Piazza Venezia). Ta se palača u Rimu može vidjeti i danas, a zanimljivo je da se nalazi u neposrednom susjedstvu nekadašnjeg Mussolinijevog ureda u Palazzo Venezia. U spomenutoj palači Letizia Bonaparte je i umrla. 


[OPŠIRNIJE]



Otvoren prvi filmski studio u svjetskoj povijesti -1893
Nikolina Čančar / datum: 1. 2. 2016. 17:26

Dana 1. veljače 1893. godine Thomas Alva Edison sagradio je studio Black Maria, koji se smatra prvim filmskim studijem u svjetskom povijesti. Radilo se o prostorijama namijenjenim stvaranju kineteskopskih filmskih traka. Kinetosokop je bio Edisonov uređaj u obliku poveće kutije, u kojem je jedan gledatelj kroz špijunku promatrao film.

Nije se, dakle, radilo o proizvodnji filma za prikazivanje na velikom ekranu (takvi su uređaji nosili naziv kinematografa). Edisonov studio Black Maria nalazio se na području američke savezne države New Jersey, oko 20 kilometara zapadno od njujorškog Manhattana. U blizini mjesta na kojem je bio studio Edison je i osobno stanovao. Tijekom otprilike sedam godina postojanja studija Black Maria u njemu je snimljen cijeli niz razmjerno kratkih crno-bijelih filmova, koji su obično prikazivali neke profesionalne izvođače u svom nastupu (primjerice plesače, mađioničare, boksače i hrvače). Dakako, svi ti filmovi bili su nijemi.


[OPŠIRNIJE]



Vojvoda od Aoste -hrvatski kralj iz doba NDH-1948
Nikolina Čančar / datum: 29. 1. 2016. 17:00

Dana 29. siječnja umro je vojvoda od Aoste, nominalni hrvatski kralj Tomislav II., po nekima posljednji kralj na hrvatskom prijestolju uopće. On je bio princ iz talijanske vladajuće dinastija Savoja, a pripadao je mlađoj liniji dinastije, koja nije bila u direktnom redu za nasljeđivanje talijanskog prijestolja.

Rođeno ime bilo mu je Aimone, a u Italiji je imao titulu vojvode od Spoleta, a zatim i vojvode od Aoste. U Hrvatskoj i poratnoj Jugoslaviji posprdno je nazivan vojvoda od šporeta.

Dogovorom Ante Pavelića s Talijanima, Aimone je 1941. imenovan hrvatskim kraljem, pod imenom Tomislav II. Dakako, riječ je bila samo o tituli, jer Aimone nikada nije imao stvarnu vlast u NDH, a prema nekim izvještajima nije niti imao interesa za Hrvatsku.

Njegova je krunidba trebala navodno biti održana kod Tomislavgrada, ali to nikada nije ostvareno. Dapače, Aimone nikada nije ni posjetio Hrvatsku.

Supruga Tomislava II. zvala se Irena i teoretski je bila posljednja hrvatska kraljica. Bila je izvanredno visokog roda, jer su joj među izravnim precima bili ruski carevi i poznata britanska kraljica Viktorija. Otac joj je bio grčki kralj, djed njemački car, pradjed danski kralj, sestra rumunjska kraljica itd.

Rodlia je jednog sina, koji je dobio ime Amedeo Umberto Costantino Giorgio Paolo Elena Maria Fiorenzo Zvonimir (Zvonimir zbog toga što je bio hrvatski prijestolonasljednik). Taj je sin još danas živ.

Posljednji hrvatski kralj Tomislav II. odrekao se 1943. hrvatskog prijestolja, nakon što je Italija kapitulirala u Drugom svjetskom ratu. Na kraju je morao napustiti Italiju, kao i ostali članovi dinastije Savoja. Otišao je u Argentinu, a umro je upravo na današnji dan 1948. godine u Buenos Airesu.


[OPŠIRNIJE]



Tko je bio Talijan po kome se zove glavni grad Konga Brazzavile-1852
Nikolina Čančar / datum: 26. 1. 2016. 17:12

Dana 26. Siječnja 1852. godine rođen je slavni istraživač Pierre Savorgnan de Brazza, jedan od rijetkih Europljana iz doba kolonijalizma koji su ostali u dobroj uspomeni Afrikancima. Primjerice, 2005. godine nekoliko je afričkih država sagradilo njemu u čast mauzolej u Kongu, koji je koštao oko 10 milijuna dolara. Slavi ga se kao oca osnivača Republike Kongo. Ta dobra reputacija zasniva se na njegovoj borbi protiv ropstva i iskorištavanja Afrikanaca, te na njegovom humanitarnom radu.

Zanimljivo je da je Brazza bio rođeni Talijan i to aristokratskog podrijetla. Otac mu je bio grof Ascanio Savorgnan di Brazzà i potjecao je iz mjesta Udine nedaleko od Slovenije. Mladom Brazzi rođeno ime bilo je Pietro, no školovao se u Francuskoj, a kasnije je postao i francuski državljanin, pri čemu mu je ime promijenjeno u Pierre (Pietro i Pierre su, dakako, talijanska odnosno francuska varijanta imena Petar).

Pierre Savorgnan de Brazza uključio se u francuska istraživanja Afrike u dobi od oko 20 godina. U središnjoj Africi, na obali rijeke Konga, osnovan je za vrijeme njegove ekspedicije grad koji je kasnije – njemu u čast – dobio naziv Brazzaville. To je danas glavni grad Republike Kongo i ima milijunsko stanovništvo. Zanimljivo je da se točno nasuprot Brazzavilleu nalazi grad Kinshasa (nekadašnji Leopoldville) koji je glavni grad Demokratske Republike Kongo (nekadašnjeg Zaira).


[OPŠIRNIJE]



Henrik VIII. tajno oženio Anne Boleyn – 1533.
Nikolina Čančar / datum: 25. 1. 2016. 19:32

Engleski kralj Henrik VIII. bio je već oženjen kad se zaljubio u Anne Boleyn. Za razliku od njene sestre, Anne mu nije htjela postati ljubavnicom, nego je inzistirala na tome da on ostavi suprugu i oženi nju. Henrik je pokušao razvrgnuti brak s Katarinom Aragonskom, španjolskom princezom kojom je bio oženjen i koja mu još nije bila donijela muškog nasljednika.

Međutim, papa Klement VII. (Giulio de’ Medici iz slavne firentinske obitelji Medici) odbio je proglasiti brak Henrika i Katarine nevaljanim. Henrik je stoga počeo razmišljati kako da slomi moć Katoličke crkve u Engleskoj. Dana 25. siječnja 1533. godine potajno se oženio s Anne Boleyn. Nedugo zatim papa ga je ekskomunicirao, nakon čega je došlo do odvajanja Engleske od Katoličke crkve.

Henrik se proglasio vrhovnim glavarom engleske (Anglikanske) crkve, a Anne Boleyn je okrunio za kraljicu. Od tada pa do danas Anglikanska crkva odvojena je od Rima.


[OPŠIRNIJE]



Britanska krajica Viktorija-Baka Europe-1901
Nikolina Čančar / datum: 22. 1. 2016. 20:39

Na današnji dan 1901. godine umrla je u 82. godini života britanska kraljica Viktorija. Vladala je Velikom Britanijom tijekom pune 63 godine i sedam mjeseci, čime je postavila rekord za tu zemlju, a po dužini vladavine pretekla ju je u rujnu 2015. godine sadašnja kraljica Elizabeta II.

Po kraljici Viktoriji nazvana je čitava jedna era – tzv. Viktorijansko doba. Tijekom njenog vladanja izmijenilo se u Velikoj Britaniji čak deset premijera. Viktorija je bila privržena svom suprugu – princu Albertu od Sachsen-Coburg-Gothe. Rodila mu je čak devetoro djece. Međutim, on je rano umro pa je Viktorija provela posljednjih gotovo 40 godina kao udovica. Potresena smrću supruga nosila je crninu praktički do kraja života. Unatoč tome, navodno je sama odredila da se na njenom sprovodu nosi bijela umjesto crne boje. U lijes je bila položena u bijeloj haljini i s vjenčanim velom na glavi.

Zanimljivo je da je imala čak četrdeset i dvoje unučadi, a nazivaju je i Baka Europe jer su mnogi od njenih potomaka postali europski vladari i vladarice.


[OPŠIRNIJE]



Neobična sudbina futurističkog automobila DeLorean-1981
Nikolina Čančar / datum: 21. 1. 2016. 21:24

Automobil DeLorean je postao slavan po filmovima Povratak u budućnost, gdje je služio kao vremenski stroj.

Na današnji dan započela je proizvodnja poznatog sportskog automobila DeLorean DMC-12. Budući da je model DMC-12 bio jedini automobil koji je tvrtka DeLorean ikada proizvela, dovoljno je reći samo DeLorean kad se govori o tom modelu. Riječ je o vozilu koje je postalo slavno iz filmova Povratak u budućnost – gdje je služilo kao vremenski stroj. DeLorean je bio i pravi cestovni automobil, a odlikovao se nizom neobičnih osobina na koje je dobro obratiti pažnju. Kao prvo, DeLorean imao je karoseriju od nehrđajućeg čelika (engl. Stainless Steel, njem. Rostfrei). Budući da je takvu površinu vrlo teško bojiti, DeLoreani su prodavani neobojeni. Njihova sivkasta metalna boja zapravo je gola površina nehrđajućeg čelika. 

Nadalje, DeLorean je imao vrata sa specifičnim krilnim otvaranjem prema gore (tzv. gull-wing način otvaranja). U to doba to je bila prilično neobična pojava (viđena je ranije kod skupocjenih Mercedesa 300 SL iz 1950-ih).

DeLorean je bio neobičan i po tome što se proizvodio u Sjevernoj Irskoj, točnije u jednom predgrađu Belfasta pod imenom Dunmurry. Unatoč atraktivnom futurističkom izgledu, kojeg je osmislio poznati talijanski dizajner Giugiaro, DeLorean nije uspio. Nakon manje od dvije godine proizvodnje, odustalo se od čitavog projekta. Ukupno je proizvedeno oko 9.000 DeLoreana, a smatra se da ih danas u svijetu još postoji oko 6.500.


[OPŠIRNIJE]



Kako je izgledala inauguracija najmlađeg predsjednika SAD-a-1961.
Nikolina Čančar / datum: 20. 1. 2016. 15:58

Na današnji dan 1961. godine svečano je inauguriran američki predsjednik John F. Kennedy, na tradicionalnom mjestu gdje su se održavali ti događaji – kod istočnog trijema zgrade američkog Kongresa u Washingtonu (od Reagana do danas održavaju se na suprotnoj strani te iste zgrade).

Po čemu je Kennedyjeva inauguracija bila posebna? Kao prvo, Kennedy je bio najmlađi izabrani predsjednik u povijesti, a to je još više padalo u oči jer je na predsjedničkoj funkciji naslijedio Dwighta Davida Eisenhowera, koji je bio najstariji predsjednik do tada (imao je već 70 godina). Nadalje, Kennedy je bio prvi rimokatolik na poziciji američkog predsjednika, a i ostao je jedini do današnjeg dana.

U noći prije inauguracije padao je u Washingtonu jak snijeg, tako da se čak razmišljalo o otkazivanju svečanosti. Ipak, na današnji dan ujutro snijeg je prestao i pojavilo se sunce. Da se raščiste ulice od snijega pozvana je čak i američka vojska. Kennedy je tog jutra, uoči svečanosti, otišao na misu u katoličku crkvu Svetog Trojstva u Washingtonu. Nakon mise zaputio se s dotadašnjim predsjednikom Eisenhowerom prema zgradi Kongresa. Svečanost inauguracije započela je po lijepom vremenu, sa suncem koje se odbijalo od velikih bijelih snježnih površina.

Kennedy je prisegu položio držeći ruku na obiteljskoj Bibliji. Zaprisegnuo ga je vrhovni sudac Earl Warren (kasnije će upravo Warrenova komisija biti zadužena za istraživanje Kennedyjevog ubojstva). Kennedy je održao slavan inauguracijski govor, u kojem je vjerojatno najpoznatija rečenica: “Ne pitajte što vaša zemlja može učiniti za vas – pitajte što vi možete učiniti za svoju zemlju.”


[OPŠIRNIJE]



Šarlota-posljednja carica Meksika-1927.
Nikolina Čančar / datum: 19. 1. 2016. 15:38

Na današnji dan 1927. godine umrla je posljednja carica Meksika. Ime joj je bilo Šarlota tj. Charlotte u francuskoj veziji, odnosno Carlota u španjolskoj obliku. Rođena je 1840. godine u dvorcu Laeken pokraj belgijskog glavnog grada Bruxellessa. Otac joj je bio prvi belgijski kralj – Leopold I. – iz dinastije Sachsen-Coburg-Gotha. On je ujedno bio ujak poznate britanske kraljice Viktorije. Šarlota je, dakle, bila belgijska princeza, a njen brat Leopold II. naslijedio je očevo prijestolje kao belgijski kralj Leopold II. (bio je poznat po tome što je kasnije dobio cijeli Kongo u osobni kolonijalni posjed).

Kako je jedna belgijska princeza postala carica Meksika? Naime, ona se u dobi od 17 godina udala za austrijskog nadvojvodu Maksimilijana. On je bio mlađi brat poznatog Franje Josipa – austrijskog cara i hrvatsko-ugarskog kralja. Godine 1864. Maksimilijan je postavljen za cara Meksika, i to po inicijativi francuskog cara Napoleona III. – koji je u Meksiku vojno intervenirao u zanimljivom pokušaju stvaranja neke vrste katoličkog imperija koji bi bio protuteža pretežito protestantskom SAD-u na sjeveru. Dakako, razlozi Napoleona III. bili su i kompleksnije prirode.

Sve u svemu, Šarlota je time postala carica Meksika. Uzela je španjolsku varijantu svog imena – Carlota. Zajedno sa svojim suprugom Maksimilijanom krunjena je u katedrali u Ciudad Mexicu, koji je postao glavni grad Meksičkog Carstva. Uselili su se u dvorac Chapultepec na rubu Ciudad Mexica. Zanimljivo je da je taj dvorac jedina kraljevska rezidencija na čitavom području Sjeverne Amerike.

Međutim, francuski car Napoleon III. odlučio se ubrzo povući iz meksičke avanture, pa su Maksimilijan i njegova supruga ostali na cjedilu. Meksički republikanci uhvatili su Maksimilijana i strijeljali ga. Carica Šarlota pobjegla je u Europu i živjela kao udovica do smrti u dvorcu Miramare pokraj Trsta i dvorcu Bouchout u rodnoj Belgiji. Nikada se više nije vratila u Meksiko.


[OPŠIRNIJE]



Tjelohranitelj koji je 20-ak puta spasio Churchillu-1978.
Nikolina Čančar / datum: 18. 1. 2016. 14:25

Na današnji dan 1978. godine umro je Walter H. Thompson, Churchillov tjelohranitelj iz Drugog svjetskog rata. Navodno je Thompson spasio život Churchillu čak dvadesetak puta. Naime, Churchill je bio poznat po riskiranju, čak i prije nego je postao premijerom. Primjerice, u doba kad je bio ministar unutrašnjih poslova osobno je prisustvovao policijskom napadu na jednu naoružanu skupinu kriminalnih osoba.

Walter H. Thompson rodio se 1890. godine u Brixtonu, četvrti na jugu Londona. Bio je pripadnik radničke obitelji u kojoj je bilo čak 13-ero djece. Nakon rada na nizu različitih poslova postao je policajcem u Londonu. Winstonu Churchillu dodijeljen je 1921. godine, u doba kad je ovaj bio ministar u britanskoj vladi. Thompson je zatim čuvao Churchilla sve do 1935. godine. Zanimljivo je da ga je Churchill sam pozvao natrag u službu upravo uoči Drugog svjetskog rata. Dapače, odlučio ga je privatno zaposliti kao tjelohranitelja. Međutim, ubrzo je Thompson reaktiviran u Scotland Yardu i postao je službenim tjelohraniteljem Churchila, koji je opet postao ministrom, a zatim i premijerom.

Kad je počeo Drugi svjetski rat premijer Churchill bio je osobito ugrožen. Radilo se o njemačkim bombarderskim napadima, kao i o organiziranim pokušajima neprijateljskih sila da ga likvidiraju. Navodno je Thompson s Churchillom proputovao čak 320.000 kilometara tijekom službe. Umirovio se 1945. godine, u dobi od 54 godine. Thompson je doživio čak 88. godinu života, a umro je na današnji dan 1978. godine od posljedica raka.


[OPŠIRNIJE]



Otvorena Brandenburška vrata nakon rušenja Berlinskog zida – 1989.
Nikolina Čančar / datum: 22. 12. 2015. 09:12

Na današnji dan 1989. godine otvorena su za prolaz Brandenburška vrata u središtu Berlina, nakon uklanjanja barijera između istočnog i zapadnog dijela tog grada. Otvaranje Brandenburških vrata imalo je veliko simbolično značenje, u smislu ponovnog slobodnog komuniciranja između Zapadnog i Istočnog bloka, koji su bili razgraničeni tzv. Željeznog zavjesom tijekom više desetaka godina. Ta su vrata u fizičkom smislu značajan spomenik arhitekture, a bila su izgrađena još u 18. stoljeću. Tijekom Hladnog rata Brandenburška su vrata pripadala Istočnom Berlinu tj. Njemačkoj Demokratskoj Republici (DDR), jer je Berlinski zid prolazio nekoliko desetaka metara zapadno od njih. Uoči otvaranja na današnji dan istočnonjemački inženjeri i izvođači radova prokopali su prolaze kako bi se kroz barijeru moglo fizički proći. Na današnji dan njemački kancelar Helmut Kohl prošao je kroz vrata prema istočnom dijelu Berlina, gdje ga je dočekao Hans Modrow, posljednji premijer Istočne Njemačke. 


[OPŠIRNIJE]



U rodnoj Toskani umro Giovanni Boccaccio – 1375.
Nikolina Čančar / datum: 21. 12. 2015. 17:37

Na današnji dan 1375. godine umro je Giovanni Boccaccio, znameniti talijanski književnik. Preminuo je gradiću Certaldu u Toskani, gdje je vjerojatno i rođen (podaci o njegovom rođenju nisu sa sigurnošću pouzdani, no smatra da je rođen ili u Certaldu ili u Firenci). Certaldo se nalazi oko 30 kilometara jugozapadno od Firence, glavnog toskanskog gradskog središta, a smješten je usred slikovitog krajolika Toskane. Samo osam kilometara od Certalda nalazi se svjetski poznati gradić San Gimignano, biser srednjovjekovnog urbanizma s mnoštvom visokih tornjeva (svojevrsni srednjovjekovni Manhattan). Zanimljivo je da je Boccaccio bio suvremenik mnogih drugih utjecajnih mislilaca i umjetnika iz razdoblja razvijenog i kasnog srednjeg vijeka. Radilo se o dobu velikog uspona europskog intelektualnog stvaralaštva, što je kasnije dovelo do punog procvata renesanse i humanizma na samom kraju srednjeg vijeka te na početku ranog novog vijeka. Među Boccacciovim suvremenicima bili su tako Francesco Petrarca, Dante Alighieri, Geoffrey Chaucer itd. .


[OPŠIRNIJE]



Švedska kraljica Kristina – preobraćenica na katoličanstvo – 1626.
Nikolina Čančar / datum: 18. 12. 2015. 14:00

Na današnji dan 1626. godine rođena je švedska kraljica Kristina, najslavnija ženska vladarica u povijesti te države. Bila je kći švedskog kralja Gustava II. Adolfa, koji je poginuo u Bitki kod Lützena 1632. godine, u borbi protiv Katoličke lige u Tridesetogodišnjem ratu. U trenutku kad joj je otac poginuo imala je Kristina samo pet godina, a tada je postala vladajućom švedskom kraljicom jer je bila njegovo jedino zakonito dijete. Zanimljivo je da je Katarina primila vrlo dobro obrazovanje, slično onome koje bi primio muški vladar. Njeno je razdoblje vladanja bilo obilježeno kulturnim dostignućima Švedske, a na dvoru je okupljala mnoge tadašnje ugledne europske mislioce, uključujući znamenitog Renéa Descartesa. Katarina je odlučila nikada se ne udati i nije imala potomke. Godine 1654. odlučila je abdicirati, a zatim se preobratila na katoličku vjeru (Švedska je bila dominantno protestantska zemlja). U trenutku napuštanja prijestolja imala je Kristina samo 27 godina (poživjela je zatim još gotovo punih 35 godina). Otputovala je u papinski Rim i ondje se trajno nastanila. Preminula je u dobi od 62 godine u Rimu, a pokopana je u kripti znamenite Bazilike svetog Petra u Vatikanu.


[OPŠIRNIJE]



Zabranjena prodaja duhana u Butanu – 2004.
Nikolina Čančar / datum: 17. 12. 2015. 14:33

Na današnji dan 2004. godine zabranjena je prodaja duhana u Butanu. Kasnije se s zakonodavstvom u toj zemlji išlo i dalje, do te mjere da je zabranjen čak i uzgoj te posjedovanje duhana. Za sada je Butan jedina država u svijetu u kojoj postoji  zabrana posjedovanja, uzgoja i upotrebe duhana (doduše, dopušten je uvoz, ali u malim količinama za osobne potrebe). Spomenuti su butanski zakoni doveli do neobičnih situacija. Primjerice, 2010. godine uhvaćen je redovnik Sonam Tshering s 480 grama duhana za žvakanje. Protiv njega je pokrenut postupak i osuđen je na čak tri godine zatvora. Taj je slučaj izazvao reakcije u svijetu i unutar Butana pa je pokrenut prizivni postupak.


[OPŠIRNIJE]



Smrtonosni sudar zrakoplova nad New Yorkom – 1960.
Nikolina Čančar / datum: 16. 12. 2015. 19:07

Na današnji dan 1960. godine dogodio se težak sudar zrakoplova nad New Yorkom. Radilo se o zrakoplovima Douglas DC-8 i Lockheed Super Constellation, koji su se sudarili u letu, a zatim je svaki od njih pao na drugi dio grada. Douglas DC-8 bio je mlazni zrakoplov sa 77 putnika i 7 članova posade, dok je Lockheed Super Constellation bio propelerski zrakoplov, nešto manji od prethodnog, s 39 putnika i 5 članova posade. Sudar se dogodio iznad Staten Islanda, najjužnijeg dijela grada New Yorka. Jedan se zrakoplov srušio na Staten Islandu, a drugi je pao na području Park Slopea u njujorškoj četvrti Brooklyn. Poginulo je svih 128 osoba u oba zrakoplova tj. svi putnici i članovi posade. Dapače, stradalo je još i šest osoba na tlu, što znači da je ukupan broj poginulih dosegao brojku od 134. Navodno je među putnicima na jednom od zrakoplova trebao biti i znameniti Sir Edmund Hillary, osvajač Mount Everesta, no nije se ukrcao na let. Po broju poginulih putnika spomenuta je nesreća bila najkatastrofalnija u dotadašnjoj svjetskoj povijesti i zadržala je taj tragični svjetski rekord sve do 1968. godine.


[OPŠIRNIJE]



Rođen Gustav Eiffel – konstruktor Eiffelovog tornja i metalnog kostura za Kip slobode – 1832.
Nikolina Čančar / datum: 15. 12. 2015. 18:18

Na današnji dan 1832. godine rođen je Gustav Eiffel, francuski inženjer i arhitekt. Rodio se u gradu Dijonu, no bio je po muškoj liniji njemačkog podrijetla. Naime, Gustavovo je izvorno prezime bilo Bönickhausen, a njegova se obitelj u Francusku doselila iz njemačkog grada Marmagena. Prezime Eiffel uzela je obitelj navodno po gorju Eifel u zapadnoj Njemačkoj. Gustav Eiffel stekao je svjetsku slavu konstrukcijom znamenitog Eiffelovog tornja u Parizu. Njegova kompanija konstruirala je i niz mostova sa željeznom konstrukcijom. Zanimljivo je da je Gustav Eiffel konstruirao i metalni kostur za Kip slobode u New Yorku, koji su Francuzi poklonili Sjedinjenim Američkim Državama. Eiffel se nije bavio samo metalnim konstrukcijama, nego i projektiranjem građevina od drugih materijala. Među zgradama koje je projektirao bio je znatan broj katedrala, crkvi i željezničkih postaja.


[OPŠIRNIJE]



Umro hvarski plemić i književnik Hanibal Lucić – 1553.
Nikolina Čančar / datum: 14. 12. 2015. 19:56

Na današnji dan 1553. godine umro je hrvatski književnik Hanibal Lucić. Rodio se na Hvaru 1485. godine, a bio je plemićkog podrijetla. Hvarsko je plemstvo predstavljalo jednu od najjačih institucija tog tipa među dalmatinskim gradovima, a posjedovalo je, osim na Hvaru, i zemljišta na susjednim otocima. Hanibal Lucić osobno je bio svjedok velike bune hvarskih pučana protiv plemstva iz 1510-ih godina. Ta je buna ponekad poznata i pod nazivom Ustanak Matije Ivanića, prema njenom glavnom vođi. Lucić je u razdoblju te velike hvarske bune bio u srednjim dvadesetim godinama svog života, a kao plemić na određeno je vrijeme morao napustiti otok Hvar.


[OPŠIRNIJE]



Indiana – američka savezna država s BDP-om većim od Irske – 1816.
Nikolina Čančar / datum: 11. 12. 2015. 21:50

Na današnji dan 1816. godine Indiana je postala američkom saveznom državom, 19. po redu primljenom u SAD. Indiana ima površinu od 94.321 četvornih kilometara, a naseljava je više od 6.600.000 stanovnika. Zanimljivo je da Indiana ima godišnji BDP od čak oko 300 milijardi američkih dolara, čime nadmašuje npr. Irsku, Pakistan, Češku i Venezuelu. Indiana ima službeni nadimak “Raskrižje Amerike” (engl. “Crossroads of America”), jer se nalazi na strateškom prometnom području kojim prolaze važne željezničke i cestovne linije između američkog Sjeveroistoka i Srednjeg zapada, kao i između područja grada Chicaga i američkog Juga. Indiana je, dakako, naziv dobila po Indijancima tj. tamošnjem izvornom američkom stanovništvu


[OPŠIRNIJE]



Napoleonov nećak izabran za francuskog predsjednika – 1848.
Nikolina Čančar / datum: 10. 12. 2015. 16:53

Na današnji dan 1848. godine Louis-Napoléon Bonaparte (kasniji car Napoleon III.) izabran je za francuskog predsjednika. Radilo se o demokratskom načinu njegovog dolaska na vlast, a postao je predsjednikom u republikanskoj Francuskoj, unatoč tome što je bio pripadnik carske obitelji. Naime, Louis-Napoléon Bonaparte bio je sin Napoleonovog mlađeg brata Louisa, a zbog izumiranja drugih grana obitelji smatran je legitimnom glavom obitelji Bonaparte. Njegova pobjeda na predsjedničkim izborima predstavljala je svojvrsno iznenađenje. Glavni protukandidat bio mu je dotadašnji francuski premijer Louis-Eugène Cavaignac, koji je čak smatran favoritom. Ipak, već u prvom krugu dobio je Bonaparte 74.44% glasova i time odnio pobjeduPremijer Cavaignac dobio je samo 19.65% glasova birača. Već 1852. godine proglasio se Louis-Napoléon Bonaparte carem, pod imenom Napoleona III.(kao takav vladao je zatim sve do 1870. godine, dok nije poražen u bitki protiv nadiruće pruske vojske u Francusko-pruskom ratu).


[OPŠIRNIJE]



Napad bombom u francuskom parlamentu u Parizu – 1893.
Nikolina Čančar / datum: 9. 12. 2015. 17:57

Na današnji dan 1893. godine izveo je anarhist Auguste Vaillant napad bombom u francuskom parlamentu u Parizu. Donji dom parlamenta bio je smješten u palači Bourbon (Palais Bourbon) u Parizu, a ondje se sastaje i danas. Upravo je u palači Burbon izveo Vaillant svoj napad, i to pomoću eksplozivne naprave iz kućne proizvodnje. Napravu je bacio s javne galerije među sjedišta zastupnika, a zatim je odmah uhićen. Ekspolozija nije bila osobito jaka, ali je ipak ranila čak dvadesetak zatupnika. Kasnije je Vailllant izjavio da mu ionako nije bila namjera ubiti, nego raniti što više političara.


[OPŠIRNIJE]



Kineska nacionalistička vlada preseljena na Tajvan – 1949.
Nikolina Čančar / datum: 8. 12. 2015. 16:35

Na današnji dan 1949. godine nacionalistička vlada Republike Kine preseljena je na Tajvan. Riječ je bila o vladi Čang Kaj-šeka, čelnika stranke Kuomintang, kojeg su komunističke snage protjerale s kineskog kopna. Čang Kaj-šek proglasio je grad Taipei privremenom prijestolnicom Kine. Napomenimo, Čang Kaj-šek i njegovi nasljednici iz Kuomintanga nikada se nisu odrekli nominalne vlasti nad cijelom Kinom, premda je njihova faktička vlast bila ograničena na otok Tajvan i susjedne otočiće. Zbog toga tajvanska vlada svoju državu i dalje naziva Republikom Kinom. Tajvan je danas polupriznata država jer Narodna Republika Kina, pod vlašću komunističke partije i s glavnim gradom Pekingom, polaže pravo i na otok Tajvan. U geografskom pogledu taj otok ima površinu od 35,883 četvornih kilometara, što znači da je nešto veći od Belgije, a manji od Švicarske. Na svijetu postoji čak 37 otoka većih od Tajvana.


[OPŠIRNIJE]



U Hagu rođena današnja nizozemska prijestolonasljednica – 2003.
Nikolina Čančar / datum: 7. 12. 2015. 17:07

Na današnji dan 2003. godine rođena je princeza Catharina-Amalia, nizozemska prijestolonasljednica. Ona posjeduje titulu „princeze od Oranja“ (niz. Prinses van Oranje), koja tradicionalno označava nasljednicu nizozemskog prijestolja, slično kao što titula princa od Walesa označava britanskog prijestolonasljednika. Catharina-Amalia najstarija je kći današnjeg nizozemskog kralja Willema-Alexandera i kraljice Máxime, a rođena je u Hagu. Premda joj se u budućnosti teoretski može roditi brat, Catharina-Amalia ipak će ostati prijestolnasljednicom jer je Nizozemska još 1983. godine uvela tzv. apsolutnu primogenituru, po kojoj krunu nasljeđuje najstarije dijete monarha bez obzira na spol (ranije su muška djeca imala prednost). Apsolutnu primogenituru uvele su, osim Nizozemske, i neke druge europske monarhije. Tako će, primjerice, u Švedskoj princeza Victorija naslijediti od oca prijestolje unatoč tome što ima brata. 


[OPŠIRNIJE]



Snage Sulejmana Veličanstvenog osvojile Bagdad – 1534.
Nikolina Čančar / datum: 4. 12. 2015. 19:06

Na današnji dan 1534. godine snage Sulejmana Veličanstvenog osvojile su Bagdad, grad koji je do tada bio pod vlašću safavidske Perzije. Stoljećima ranije Bagdad je bio najveći grad na Bliskom Istoku i prijestolnica kalifata, a postoji mogućnost da je tijekom određenog vremena bio i najveći grad na svijetu. Sulejman Veličanstveni vodio je izrazito ekspanzivnu politiku pa su njegove snage ratovale istodobno na više strana svijeta. Primjerice, 1530-ih godina zauzele su velik dio Slavonije, a 1541. Budim i otprilike trećinu Ugarskog Kraljevstva. Gotovo su u isto vrijeme Osmanlije ratovali na područjima od Sredozemnog mora (Tunis, Andaluzija, Sicilija, Sardinija) pa do Indijskog oceana (kod Gudžarata na području današnje Indije, u Jemenu i na mnogim drugim područjima). U trenutku osvajanja Bagdada imao je Sulejman Veličanstveni 40 godina života. Iste te 1534. godine preminula je njegova majka Ajša (tur. Ayşe). Zanimljivo je da je Sulejman Veličanstveni trijumfalno ušao u osvojeni Bagdad na čelu velike vojske.


[OPŠIRNIJE]



Umro slavni njemački optičar Carl Zeiss – 1888.
Nikolina Čančar / datum: 3. 12. 2015. 15:46

Na današnji dan 1888. godine umro je njemački optičar Carl Zeiss, osnivač znamenite kompanije nazvane po njemu. Proizvodio je kvalitetne mikroskope, a zatim je njegova tvrtka stekla slavu kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača leća za fotografske aparate. Zeiss je rođen 1816. godine u gradu Weimaru, upravo u vrijeme kad je ondje živio njemački književnik i znanstvenik Johann Wolfgang von Goethe (koji je bio čak i visokopozicionirani političar na weimarskom dvoru). Zanimljivo je da se Goethe također zanimao za optiku, a bio je Zeissov sugrađanin u vrijeme kad je ovaj odrastao u Weimaru (Goethe je preminuo 1832. godine, kad je Zeiss imao 15 godina). Kao mladić je Zeiss studirao na uglednom Sveučilištu u Jeni, gradu u blizini Weimara. U Jeni je Zeiss pokrenuo svoju tvrtku za proizvodnju optičkih instrumenata, s time da je isprva izrađivao samo mikroskope. Tvrtka se proširila i postala jednom od najuglednijih u Europi na području optike. Carl Zeiss uspio je sa suradnicima dizajnirati vrhunske leće, a broj zaposlenih u njegovoj tvrtki toliko je porastao da je ona postala jednim od najvažnijih tvorničkih kompleksa u Jeni. Zeiss je u tom gradu i preminuo 1888. godine, u 73. godini života.


[OPŠIRNIJE]



Enron proglasio stečaj – 2001.
Nikolina Čančar / datum: 2. 12. 2015. 15:14

Na današnji dan 2001. godine američka korporacija Enron proglasila je stečaj. Radilo se o najvećem bankrotu u dotadašnjoj američkoj povijesti, a vijest je odjeknula po cijelom svijetu. Dionice Enrona, koje su tijekom prethodne godine nadilazile cijenu od 90 dolara, pale su na cijenu od samo nekoliko centi. Investitori su izgubili desetke milijardi dolara, tako da je priča s Enronom postala skandalom svjetskih razmjera. Enron je prethodno bio smatran jednom od vodećih kompanija u SAD-u na području energetike, a njegove su dionice imale ugled tzv. Blue chip dionica. Međutim, pokazalo se da kompanija u stvarnosti nije bila toliko uspješna te da su izvješća o njenim rezultatima bila preuveličavana. Kad se za te podatke saznalo, cijena dionica počela je naglo padati, a krenule su i opsežne istrage. Kompanija Enron prethodno je imala i razmjerno velik politički utjecaj, naročito u pogledu veza s moćnim osobama u državnoj vlasti.


[OPŠIRNIJE]



Na čelne funkcije u EU došao budući grof Van Rompuy i barunica Ashton – 2009.
Nikolina Čančar / datum: 1. 12. 2015. 19:59

Na današnji dan 2009. godine stupio je na snagu Lisabonski ugovor, kojim su ojačana središnja tijela Europske unije. Tim je ugovorom uvedena funkcija predsjednika Europskog vijeća, kao i funkcija visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku. Predsjednikom Europskog vijeća postao je, sukladno tome, upravo na današnji dan Herman Van Rompuy, nekadašnji belgijski premijer, koji je 2015. godine dobio grofovsku titulu (niz. graaf Van Rompuy). Visokom predstavnicom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku postala je Catherine Ashton, britanska laburistička političarka koja je već u to vrijeme nosila titulu barunice (Baroness Ashton of Upholland). Lisabonskim ugovorom veću je moć dobio i Europski parlament, a nju je u međuvremenu već dijelom i upotrijebio.


[OPŠIRNIJE]



U blindiranom Mercedesu S-klase ubijen član uprave Deutsche Banke – 1989
Nikolina Čančar / datum: 30. 11. 2015. 19:00

Na današnji dan 1989. godine izveden je atentat na člana uprave Deutsche Banke Alfreda Herrhausena. Pretpostavljalo se da su atentat izvršili pripadnici tzv. Frakcije Crvene armije (Red Army Faction – RAF), poznate svojedobno i kao Skupina Baader-Meinhof. Atentat je izvršen u Bad Homburgu, elitnom naselju smještenom u blizini Frankfurta na Majni. Počinitelji su postavili bombu na bicikl parkiran uz ulicu kojom je Herrhausen trebao biti prevožen u automobilu s pratnjom. Premda se radilo o blindiranom Mercedesu S-klase, eksplozija je uspjela probiti oklop vozila i teško ozlijediti Herrhausenove noge, nakon čega je on iskrvario do smrti. Osim što je bio član uprave Deutsche Banke, Herrhausen je ujedno bio i član upravnog odbora Bilderberg grupe.


[OPŠIRNIJE]



Umro isusovački svećenik Juraj Habdelić – pisac o važnosti morala u Hrvatskoj – 1678.
Nikolina Čančar / datum: 27. 11. 2015. 19:55

Na današnji dan 1678. godine umro je u Zagrebu isusovački svećenik Juraj Habdelić, znameniti hrvatski pisac i leksikograf. Bio je suvremenik Rembrandta, Rubensa, Descartesa, Spinoze, Molièrea, Pascala, Newtona, Velázqueza, kardinala Richelieua, Olivera Cromwella i mnogih drugih svjetski poznatih osoba iz razdoblja baroka. Habdelić je živio u vrijeme kad su Francuskom vladali kraljevi Luj XIII. (poznat iz Triju mušketira) i Luj XIV. (poznat i kao „Kralj Sunce“).

Juraj Habdelić rodio se u plemićkoj obitelji u Starom Čiču na području Turopolja. To se mjesto nalazi jugoistočno od Velike Gorice i u neposrednoj blizini Vukovine, naselja poznatog po proštenjarskoj crkvi pohoda Blažene Djevice Marije. Tijekom Habdelićevog života (1609. do 1678.) u Hrvatskoj su službovali banovi Toma Erdödy (pobjednik nad Osmanlijama kod Siska), Benedikt Thuroczy, Nikola IX. Frankopan, Juraj V. Zrinski, Žigmund Erdödy, Ivan III. Drašković, Nikola VII. Zrinski i Petar Zrinski. Posljednji je postao osobito poznat kao organizator Zrinsko-frankopanske urote, a smaknut je 1671. godine zajedno s Franom Krstom Frankopanom. U trenutku smaknuća Zrinskog i Frankopana bio je Habdelić u ranim 60-im godinama svog života. Zanimljivo je da on tu urotu nije podržavao. Habdelić je pisao religiozna i poučna djela, koja su naglašavala važnost morala. Među njegovim su najpoznatijim djelima Zercalo marijansko, Pervi otca našega Adama greh i Dikcionar – prvi kajkavski rječnik. Habdelić je preminuo sedam godina nakon smaknuća Zrinskog i Frankopana, upravo na današnji dan 1678. godine. U trenutku smrti bio je u 70. godini života.


[OPŠIRNIJE]



Kristofor Kolumbo u okovima dopremljen u Španjolsku – 1500.
Nikolina Čančar / datum: 25. 11. 2015. 22:27

Na današnji dan 1500. godine Kristofor Kolumbo u okovima je dopremljen u Španjolsku. Naime, uhićen je bio u Americi od strane kraljevskih službenika, zbog navodnih zloupotreba vlasti i nasilnog vladanja nad podložnicima. Zanimljivo je da je navodno tijekom cijele plovidbe iz Santo Dominga na otoku Hispanioli (današnjeg glavnog grada Dominikanske Republike) do Španjolske bio u okovima. Brod sa zatočenim Kolumbom pristao je u španjolskoj luci Cádizu u Andaluziji. Navodno je zatim Kolumbo šest tjedana ležao u tamnici dok kraljevskom odlukom nije oslobođen. Pozvan je zatim pred kralja i kraljicu u znamenitu palaču Alhambru u Granadi, gdje se mogao opravdati. I doista, povraćena mu je imovina i sloboda, no ipak nije vraćen na upravne (guvernerske) funkcije u Novom svijetu.

 


[OPŠIRNIJE]



Urušila se francuska planina Mont Granier-1248
Nikolina Čančar / datum: 24. 11. 2015. 18:15

Na današnji dan 1248. godine urušila se cijela jedna strana francuske planine zvane Mont Granier. Radi se o planini visokoj čak 1,933 metara, smještenoj na rubu Alpa, otprilike 10 kilometara od Chambéryja (povijesnog glavnog grada Savoje) i 80 kilometara od Lyona. Urušavanjem planine nastala je golema litica visoka 700 do 900 metara, velikim dijelom okomita. U današnje vrijeme ta se litica koristi za alpinizam i BASE jumping, što Mont Granieru daje turističku popularnost. Pri odronu planine silna se količina materijala spustila u podnožje, što je dovelo do uništavanja tamošnjih sela. Pretpostavlja se da je poginulo više od 1,000 ljudi.


[OPŠIRNIJE]



Hitlerov govor pred vrhovnim zapovjednicima Wehrmachta – 1939.
Nikolina Čančar / datum: 23. 11. 2015. 20:08

Na današnji dan 1939. godine Adolf Hitler održao je govor pred vrhovnim vojnim zapovjednicima u prostorijama svoje nove kancelarije u Berlinu. Radilo se o monumentalnoj zgradi izrađenoj po planovima Hitlerovog omiljenog arhitekta Alberta Speera, koji je ujedno bio i ministar Trećeg Reicha. Nova kancelarija (njem. Neue Reichskanzlei) zauzimala je znatan prostor u središnjem dijelu Berlina, na uglu Wilhelmstrasse i Vossstrasse. Hitlerovom je nastupu prisustvovalo čak 180 do 200 zapovjednika Wehrmachta, a govor je sačuvan. Dapače, kasnije je na Nürnberškom procesu poslužio kao jedan od ključnih dokaznih materijala. U govoru je Hitler objašnjavao s kakvim je naporom došao na vlast u Njemačkoj i naglašivao je svoju upornost. Svoje odluke želio je prikazati kao često kritizirane, ali uvijek u konačnici opravdane. Koristio je u govoru pojam „životnog prostora“ (njem. Lebensraum) kako bi opravdao njemačku vojnu ekspanziju tj. opisao je kao nužnost. Također, koristio je pojam providnosti (njem. Vorsehung) za opravdanje odluka koje se ponekad čine besmislenima (Hitler je bio svjestan da među vojnim zapovjednicima postoje mnogi koji ne opravdavaju njegove postupke i smatraju ih neracionalnima). Naposljetku, naglasio je da je on kao osoba nezamjenjiv, vjerojatno u želji sprječavanja atentata na sebe (do tog vremena već su ga niz puta bili napali).


[OPŠIRNIJE]



Bosanski poglavar general Potiorek – Slovenac koji je pozvao Franju Ferdinanda na sudbonosni posjet Sarajevu – 1853.
Nikolina Čančar / datum: 20. 11. 2015. 21:38

Potiorek je zemaljskim poglavarom Bosne i Hercegovine postao 1911. godine, a samo tri godine kasnije na njegov je poziv došao u posjet Bosni i Hercegovini prijestolonasljednik Austro-Ugarske.

Na današnji dan 1853. godine rođen je Oskar Potiorek, austrougarski general koji je vršio funkciju zemaljskog poglavara (guvernera) Bosne i Hercegovine u trenutku kad je u Sarajevu ubijen nadvojvoda Franjo Ferdinand. Potiorek se rodio u Bad Bleibergu na području današnje austrijske pokrajine Koruške. To mjesto na slovenskom jeziku nazivaju Plajberk pri Beljaku, a nalazi se na nekadašnjem slovenskom etničkom području. Zanimljivo je da je Oskar Potiorek posjedovao dvorac Prusnik u današnjoj Sloveniji, smješten kod rijeke Save, otprilike na pola puta između Krškog i Ljubljane. U vojsci Austro-Ugarske Monarhije Potiorek je dospio do čina Feldzeugmeistera (generala topništva), što je svojedobno bio drugi najviši čin u toj državi, odmah nakon čina feldmaršala. Spomenimo da je čin Feldzeugmeistera imao svojedobno i hrvatski ban Josip Jelačić. Potiorek je zemaljskim poglavarom Bosne i Hercegovine postao 1911. godine, u dobi od 57 godina. Tri godine kasnije na njegov je poziv došao u posjet Bosni i Hercegovini nadvojvoda Franjo Ferdinand, prijestolonasljednik Austro-Ugarske. 


[OPŠIRNIJE]



Rođena Indira Gandhi- premijerka koja je bila kći premijera i majka kasnijeg premijera-1917
Nikolina Čančar / datum: 19. 11. 2015. 16:48

Indirino rođeno prezime bilo je Nehru, prema njenom ocu, a prezime Gandhi stekla je tek udajom za Ferozea Gandhija 1942. godine.

Na današnji dan 1917. godine rođena je Indira Gandhi, prva žena u povijesti koja je uspjela doći na čelo indijske vlade. Indira je bila kći indijskog premijera Jawaharlala Nehrua, no rodila se u razdoblju kad je Indija još uvijek bila pod britanskom kolonijalnom vlasti. Dapače, 1917. godine trajao je Prvi svjetski rat, u kojem su indijske snage sudjelovala na strani velike Britanije. Kolonijalni britanski potkralj Indije bio je u to vrijeme lord Chelmsford, sin generala lorda Chelmsforda koji je imao veliku ulogu u ratu protiv Zulua u Južnoj Africi. Indira je rođena u indijskom gradu Alahabadu, smještenom kod rijeke Ganges, uzvodno od znamenitog Benaresa (Varanasija). Indirino rođeno prezime bilo je Nehru, prema njenom ocu, a prezime Gandhi stekla je tek udajom za Ferozea Gandhija 1942. godine. Indira je bila indijska premijerka od 1966. do 1977. te od 1980. do 1984. godine. Zanimljivo je da je i njen sin Rajiv Gandhi postao indijskim premijerom, tako da se radilo o čak tri generacije u istoj obitelji na premijerskom položaju (Jawaharlal Nehru, Indira Gandhi i Rajiv Gandhi).


[OPŠIRNIJE]



Žrtve Vukovara
Nikolina Čančar / datum: 18. 11. 2015. 17:02

Na današnji je dan JNA uz pomoć srpskih dobrovoljačkih jedinica ušla u Vukovar nakon višemjesečne opsade. Branitelji Mitnice predali su se oko 15 sati i 30 minuta. Neke grupe branitelja nastavile su se boriti u pojedinim dijelovima grada. Svaki organizirani otpor prestao je tek dva dana nakon ulaska JNA, 20. studenog. Tijekom Bitke za Vukovar više od 90% zgrada je uništeno. Neprijatelj je angažirao desetke tisuća vojnika, neke procjene govore čak o 80,000 neprijateljskih vojnika pri završnim operacijama. U takvim uvjetima vukovarski su branitelji uspijevali braniti grad tijekom gotovo 3 mjeseca. U tom je razdoblju poginulo 86-oro djece i više tisuća branitelja i civila. Zadržavanje neprijatelja na 3 mjeseca za vrijeme bitke dalo je ostatku Hrvatske vremena za organizaciju i bilo je među odlučujućim čimbenicima za krajnju obranu zemlje.


[OPŠIRNIJE]



Kraljica Elizabeta-došla je na englesko prijestoje u vrijeme Sulejmana Veličanstvenog-1558
Nikolina Čančar / datum: 17. 11. 2015. 13:37

Na današnji dan 1558. godine kraljica Elizabeta I. došla je na englesko prijestolje, čime je započela njena 44-godišnja vladavina. U trenutku dolaska na prijestolje imala je Elizabeta I. 25 godina, a naslijedila je svoju polusestru Mariju Tudor (obje su bile kćeri kralja Henrika VIII., no Mariju je rodila njegova prva supruga Katarina Aragonska, a Elizabetu Anne Boleyn). Zanimljivo je pogledati koje su osobe vladale u ostalim europskim državama u trenutku kad je Elizabeta I. postala engleskom kraljicom. U Francuskoj je vladao renesansni kralj Henrik II. iz dinastije Valois, koji je već sljedeće godine poginuo nakon što je ranjen u lice na jednom viteškom turniru (navodno je takvu njegovu smrt prorekao Nostradamus). Samo oko dva mjeseca prije Elizabetinog dolaska na prijestolje umro je u Španjolskoj znameniti car i kralj Karlo V. iz dinastije Habsburg, svojedobno najmoćniji vladar u Europi. Španjolsku je od njega naslijedio sin Filip II., a Austriju te carsko prijestolje brat Ferdinand Habsburški, koji je u međuvremenu postao i hrvatsko-ugarskim te češkim kraljem. U Moskvi je u to vrijeme vladao car Ivan IV. Grozni, a osmanski je sultan bio Sulejman Veličanstveni, kojem su u to vrijeme bile već 64 godine. 


[OPŠIRNIJE]



Jean Chardin-francuski draguljar koji je u razdoblju Luja 16.putovao po Perziji
Nikolina Čančar / datum: 16. 11. 2015. 17:20

Na današnji dan 1643. godine rođen je Jean Chardin, francuski draguljar i putopisac. Rodio se u Parizu kao suvremenik francuskog kralja Luja XIV., poznatog pod nadimkom Kralj Sunce. Taj je kralj bio samo oko pet godina stariji od Chardina, a doživjeli su i sličnu starost (Chardin je umro 1713., a Luj XIV. 1715. godine). Kao sin bogatog pariškog trgovca, Chardin je već u mladosti počeo putovati u daleke kraljeve. U svojim je 20-im godinama preko Carigrada doputovao do Perzije, a zatim je posjetio i Indiju. Nakon povratka u Francusku napisao je o tome izvještaj. Tijekom 1670-ih ponovno je otputovao u Perziju i mnogo se duže ondje zadržao, čak oko četiri godine. Boravio je pri perzijskom carskom dvoru, ali i putovao po Perziji, kojom je u to vrijeme vladao šah Sulejman I. iz dinastije Safavida. Iz Perzije je Chardin otputovao i do Indije, gdje je posjetio nekoliko gradova. Nakon što se uvelike obogatio vratio se 1677. godine oko Afrike do rodne Francuske. O svojim je doživljajima u Aziji napisao opsežne putopise. Budući da je bio kalvinističke (protestantske) vjeroispovijesti, preselio se 1681. godine u Englesku. Tamošnji kralj Karlo (Charles) II. iz dinastije Stuart postavio ga je za dvorskog draguljara, a dodijelio mu je čak i vitešku titulu, s prefiksom Sir. Zanimljivo je da je 1682. godine Chardin postao članom uglednog britanskog Kraljevskog društva (Royal Society), u kojem je tada bio i Isaac Newton (kasniji predsjednik tog društva). Chardin je u Engleskoj poživio sve do 1713. godine, a preminuo je u 70. godini života u Chiswicku pokraj Londona.


[OPŠIRNIJE]



Zaustavljanje rekordne inflacije u NJemačkoj-brisanjem 12 nula-1923
Nikolina Čančar / datum: 15. 11. 2015. 13:29

Na današnji dan 1923. godine došlo je do zaustavljanja rekordne inflacije u Njemačkoj izdavanjem nove valute. Naime, stara valuta zvana Reichsmark zamijenjena je novom, zvanom Rentenmark. Zamjena je vršena u odnosu 1,000,000,000,000:1, što znači da je trebalo dati tisuću milijardi Reichsmaraka za jednu Rentenmarku (brisano je čak 12 nula). Potez je bio uspješan i inflacija je na kraju doista zaustavljena.

U razdoblju najžešće inflacije, u prvoj polovini studenog 1923. godine, izdavane su novčanice astronomskih denominacija. Primjerice, 1. studenog izdana je novčanica od pet milijardi Reichsmaraka (5,000,000,000), 6. studenog novčanica od 50 milijardi Reichsmaraka (50,000,000,000), a 9. studenog od čak 5,000 milijardi Reichsmaraka (5,000,000,000,000). Među najvećim izdanim novčanicama uopće bile su one od 50,000 milijardi (50,000,000,000,000) Reichsmaraka i od 100,000 milijardi Reichsmaraka (100,000,000,000,000).


[OPŠIRNIJE]



Prva ljudska letjelica u orbiti oko Marsa-1971
Nikolina Čančar / datum: 14. 11. 2015. 08:13

Na današnji dan 1971. godine ušla je prva ljudska svemirska letjelica u orbitu oko Marsa. Radilo se o letjelici Mariner 9, lansiranoj oko pet i pol mjeseci ranije iz američkog svemirskog centra na Floridi. Samo dvije i pol godine prije toga, u sklopu programa Apollo, Amerikanci su nadmašili sovjete sletjevši na Mjesec. Program Apollo još uvijek je trajao u trenutku dolaska Marinera 9 u orbitu oko Marsa. Dapače, Apollo 16 i 17 sletjeli su na Mjesec tek 1972. godine tj. u godini nakon Marinerovog ulaska u orbitu. Zanimljivo je da je i u pogledu osvajanja Marsa postojala utrka između SSSR-a i SAD-a. Sovjetske letjelice Mars 2 i Mars 3 dospjele su u blizinu Marsa samo oko dva tjedna nakon dolaska Marinera 9. Amerikanci su, dakle, uspjeli prestići sovjete postavljanjem prve letjelice u orbitu oko tog planeta. Dapače, Mariner 9 postao je prvom ljudskom letjelicom u povijesti postavljenom u orbitu oko bilo kojeg planeta. SSSR je, doduše, ipak uspio u nečemu prestići SAD. Naime, spomenuta sovjetska sonda Mars 2 ispustila je svoj modul za slijetanje odmah po dolasku u blizinu Marsa, a taj je modul zatim velikom brzinom dospio do površine Marsa.


[OPŠIRNIJE]



Najsmrtnija vulaknska erupcija u posljednih 100 godina-poginulo više od 20,000 ljudi
Nikolina Čančar / datum: 13. 11. 2015. 14:18

Na današnji dan 1985. godine dogodila se velika tragedija pri vulkanskoj erupciji u Kolumbiji, od koje je poginulo više od 20,000 ljudi. Vulkan Nevado del Ruiz izbacio je golemu količinu materijala, što je pokrenulo odrone blata. Rijeka blata preplavila je dolinski grad Armero i pobila većinu od njegovih 29,000 stanovnika. Armero je praktički u potpunosti uništen, a stradali su i stanovnici susjednih naselja. Pretpostavlja se da je ukupan broj ljudskih žrtava dosegnuo broj od čak 23,000. Bila je to najsmrtonosnija vulkanska erupcija u posljednjih 100 godina, a neki smatraju da je za nju uvelike odgovorna kolumbijska vlada, zbog nepoduzimanja dovoljnih mjera zaštite stanovništva. Naime, vulkan Nevado del Ruiz pokazivao je znakove priprema za erupciju znatno prije njenog izbijanja. Ipak, stanovništvo nije u dovoljnoj mjeri bilo pripremljeno i nije na vrijeme evakuirano s područja koje je mogao zahvatiti odron blata, nego samo s područja neposredno izloženog magmi i pepelu.


[OPŠIRNIJE]



Knut Veliki-kralj vikinškog podrijeta
Nikolina Čančar / datum: 12. 11. 2015. 15:28

Na današnji dan 1035. godine umro je kralj Knut Veliki, vladar Engleske, Danske, Norveške i dijela Švedske. Stvorio je golem imperij koji je obuhvaćao veći dio Sjeverne Europe. Bio je vikinškog podrijetla, kao sin kralja Svena Rašljobradog i unuk Harolda Plavozubog (po njemu je nazvana tehnologija Bluetooth, koja za svoj logo koristi njegove inicijale pisane runama). Knut Veliki bio je izraziti pristalica kršćanstva, koje je prihvatio vjerojatno već njegov djed, spomenuti Harold Plavozubi.

Zanimljivo je da je Knut Veliki kao kralj otputovao 1027. godine u Rim, papino sjedište, gdje je prisustvovao krunidbi cara Konrada II. (rimsko-njemačkog cara tj. vladara Svetog Rimskog Carstva)


[OPŠIRNIJE]



Na Divljem zapadu rođen je George Smith Patton
Nikolina Čančar / datum: 11. 11. 2015. 16:29

Na današnji dan 1885. godine rođen je George Smith Patton, američki general koji je stekao osobit utjecaj tijekom Drugog svjetskog rata. Rodio se u gradiću San Gabrielu u Kaliforniji, samo desetak kilometara od središta Los Angelesa. General Patton bio je podrijetlom iz bogate obitelji jer mu je majka bila kći Benjamina Davisa Wilsona, gradonačelnika Los Angelesa i kalifornijskog državnog senatora. Taj je generalov djed, s nadimkom “Don Benito” postao velikim zemljoposjednikom u Kaliforniji jer je nabavio niz rančeva u Kaliforniji, smještenih na širem području Los Angelesa. Radilo se o zemljištima čija se veličina mjerila u tisućama hektara, a čija bi današnja vrijednost dosezala stotine milijuna dolara, s obzirom na položaj u gusto izgrađenom dijelu Los Angelesa. Zanimljivo je da se general George Smith Patton na neki način rodio na tzv. “Divljem zapadu”. Naime, 1885. godine njegova rodna Kalifornija pripadala je tom području, kao i većina američkog teritorija zapadno od Stjenjaka.


[OPŠIRNIJE]



Korpus mornaričkog pješaštva SAD-a
Nikolina Čančar / datum: 10. 11. 2015. 23:03

U philadelphijskoj krčmi Tun Tavern 1775. godine prvi regruti upisani su u Kontinentalne Marince, danas poznatije kao Korpus mornaričkog pješaštva SAD-a, odnosno 'marince'. Administrativno, marinci su dio mornarice s kojom usko surađuju, ali ta visoko profesionalna vojna grana djeluje potpuno samostalno te se njeni pripadnici, čiji poznati slogan glasi Semper fidelis (uvijek vjerni), mogu iskrcati na bilo kojoj obali svijeta u roku od 96 sati.


[OPŠIRNIJE]



Jack Trbosjek
Nikolina Čančar / datum: 9. 11. 2015. 16:15

Jack Trbosjek (eng. Jack the Ripper) pseudonim je nadjeven serijskom ubojici koji je svoje žrtve ubijao i masakrirao u drugoj polovici 1888. godine. Ime je došlo iz pisma što ga je Središnjoj novinskoj agenciji (eng. Central News Agency) poslala osoba koja je tvrdila da je ubojica, a objavljeno je u vrijeme ubojstava. Iako su predložene mnoge teorije, identitet Jacka Trbosjeka vjerojatno nikad neće biti otkriven. Nerazjašnjeno je ostalo i radi li se o jednoj osobi ili više njih. Mary Jane Kelly je po mnogima peta, i posljednja, žrtva zloglasnog londonskog serijskog ubojice koji je ubijao i sakatio prostitutke u Whitechapelu. Kada je ubijena bila je bez novca, kao i ostale Trbosjekove žrtve, a imala je samo 25 godina. Ujutro 9. studenog 1888. Kellyjin stanodavac je poslao svog asistenta Thomasa Bowyera da pokupi najamninu. Kellyjeva je nekoliko tjedana kasnila s najamninom. Bowyer je pokucao na njezina vrata, no nitko se nije javljao. Kroz pukotinu u prozoru je otvorio vrata i ušao u sobu u kojoj je vidio brutalno osakaćeno truplo. Ovo šokantno ubojstvo alarmiralo je londonsku policiju da žustrije poradi na istrazi, međutim bez rezultata.


[OPŠIRNIJE]



RSS


preskoči na navigaciju